01.07. – Dogodilo se na današnji dan – U Los Angelesu je osamdesetoj godini života preminuo američki glumac Marlon Brando koji je Oscara za glavnu mušku ulogu osvojio dva puta

69. – Trupe u Egiptu proglasile Vespazijana devetim Rimskim carem.

552. – Bitka kod Tagine u kojoj bizantska vojska pod Narzesom nanosi odlučujući poraz ostrogotskom kralju Totili, koji je pri tome poginuo.

1646. – Rođen je Gottfried Wilhelm Leibniz, njemački filozof i matematičar.

1804. – Rođena je francuska književnica George Sand, preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila obimnu prepisku i memoare.

Mihail Aleksandrovič Bakunjin

Mihail Aleksandrovič Bakunjin

1867. – Ontario, Québec, Nova Scotia i New Brunswick proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je „Sjeverno američkim zakonom“ britanskog parlamenta dobila status dominiona.

1876. – Umro je ruski revolucionar Mihail Aleksandrovič Bakunjin, jedan od najznačajnijih mislilaca anarhizma. Poslije vojne akademije služio je dvije godine u gardi, a zatim je od 1841. do 1847. putovao po Njemačkoj, Francuskoj i Švajcarskoj, istupajući protiv carskog samodržavlja i kmetstva u Rusiji. Carska vlada mu je naredila da se vrati u zemlju, a kad je to odbio, lišila ga je plemićke titule i oduzela svu imovinu. U revoluciji 1848. je učestvovao u praškom ustanku, a 1849. je rukovodio ustankom u Drezdenu. Poslije propasti ustanka uhapšen je i osuđen na smrt, ali mu je kazna zamijenjena doživotnom robijom, poslije čega je izručen ruskim vlastima i prognan u Sibir. Odatle je uspio da pobjegne i u zapadnoj Evropi se povezao s tajnom organizacijom ruskih revolucionarnih demokrata “Zemlja i sloboda”, a 1869. je osnovao tajnu organizaciju “Alijansa socijalističke demokratije”. Na Haškom kongresu 1872. je isključen iz Prve internacionale. Djela: “Državnost i anarhija”, “Knutogermanska imperija i socijalna revolucija”.

1896. – Umrla je američka književnica Harriet Beecher Stowe. Romanom “Uncle Tom’s Cabin” pridobila brojne savremenike za oslobađanje crnaca od ropstva.

George Sand

George Sand

1921. – Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja na vlast dolazi 1949. godine.

1934. – Urađen je prvi rendgenski snimak cijelog ljudskog tijela.

1942. – Njemačke trupe u II svjetskom ratu, poslije osmomjesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.

1946. – SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.

1962. – Afrička republika Ruanda i kraljevina Burundi stekle nezavisnost.

1966. – Održan je „Brionski plenum“ Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsjednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao ličnosti odgovorne za rad Službe državne bezbjednosti oni su optuženi za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.

Juan Perón

Juan Perón

1969. – Danska je postala prva zemlja u kojoj je dopuštena prodaja i proizvodnja pornografije.

 

1974. – Umro je argentinski državnik Juan Domingo Peron, predsjednik od 1946. do 1955. i od 1973. do smrti. Poslije vojnog udara 1943, u kojem je učestvovao, postao je ministar rata, 1944. potpredsjednik, a 1946. šef države. Vladao je autoritarno, oslanjajući se na radnike i izuzetnu popularnost supruge Eve. Odvojio je 1955. crkvu od države i prvi put uveo svjetovnost škole, zbog čega ga je rimokatolička crkva ekskomunicirala. U septembru 1955. je oboren u pobuni dijelova kopnene vojske i mornarice, poslije čega je emigrirao. Po povratku u zemlju, u septembru 1973, ponovo je izabran za predsjednika Argentine.

1991. – Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja zvanično su objavili da ukidaju Varšavski  pakt. Bio je to Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći država istočnog bloka.

Marlon Brando

Marlon Brando

1994. – Nakon dvadeset sedmogodišnjeg prognanstva, vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), Yasser Arafat (1929.- 2004.) vratio se u Palestinu.

1999. – Umro je južnorodezijski političar Joshua Nkomo, borac protiv rasističke vladavine bijelaca u Južnoj Rodeziji i lider pokreta za nezavisnost. S Robertom Mugabeom formirao Patriotski front.

2000. – Ustavni sud BiH donio odluku o konstitutivnosti naroda u BiH, po žalbi tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Ustavni sud BiH osporio je dijelove ustava Republike Srpske i FBiH u kojima su konstitutivnim narodima u Srpskoj proglašeni Srbi, odnosno u FBiH Hrvati i Bošnjaci.

2004. – U Los Angelesu je u (1924.- 2004.) osamdesetoj godini života preminuo američki glumac Marlon Brando. Oscara za glavnu mušku ulogu osvaja dva puta – 1954. i 1972. godine.

Hrvatska, EU

Hrvatska, EU

2004. – NASA-ina svemirska letjelica Cassini ušla je u Saturnovu orbitu nakon sedmogodišnjeg putovanja.

2009. – Umro je američki glumac Karl Malden.

2013. – Hrvatska je postala 28. članica Evropske unije.

Posted by on 2017-07-01. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login