01. 12. – Dogodilo se na današnji dan – U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Rosa Parks afro-američka aktivistica za ljudska prava odbila je ustupiti svoje mjesto putniku-bijelcu

1167. – Gornjotalijanski gradovi (između ostalih Milano, Bologna i Venecija), sklopili su Drugi lombardijski
savez koji je do 1183. prekinuo vlast rimsko-njemačkog cara Fridrika I. Barbarosse u carskoj Italiji.

1250. – Nastala Povaljska listina, najstarija ćirilicom pisana isprava na pergameni na hrvatskom prostoru.

1640. – Portugal poslije ustanka kojim je zbačena španska vlast ponovo stekaoa nezavisnost, a dvije sedmice kasnije vojvoda od Braganse krunisan za portugalskog kralja pod imenom Žoao Četvrti. Španija je nezavisnost Portugalije priznala tek 1668.

Hans Christian Andersen
Hans Christian Andersen

1821. – Nezavisnost od Španije proglasila Dominikanska Republika, teritorija koja zahvata dvije trećine istočnog dijela karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola.

1825. – Umro ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine 1801-1825. proširio teritoriju Rusije (Gruzija 1801, Finska 1809, Besarabija 1812, Azerbejdžan 1813). Nakon poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao je vodeću ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan je od glavnih inicijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspješno je ratovao protiv Otomanskog carstva (1806-1812) i pomagao je srpskim ustanicima.

1835. – Hans Christian Andersen objavio je svoju prvu knjigu bajki.

1887. – Štampana je prva priča o genijalnom detektivu Sherlocku Holmesu „A Study in Scarlet”.

1906. – U Parizu otvoreno kino “Omnija Pate”, prva dvorana u svijetu namjenski izgrađena za prikazivanje filmova.

1918. – U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom, Beogradom kao prijestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. U novu državu su uključene nezavisne predratne države Srbija i Crna Gora i teritorije u sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina).

1918. – Odlukom danskog parlamenta Island je stekao nezavisnost.

 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

1925. – U Lokarnu u Švicarskoj potpisani sporazumi evropskih država o garanciji mira i nepovredivosti granica. Najvažnijim smatra se Rajnski pakt kojim su se Njemačka, Francuska i Belgija obavezale na poštovanje granica, a Njemačka prihvatila demilitarizaciju Rajnske oblasti. Te sporazume prekršio je Hitler 1936, kada je okupirao Rajnsku oblast, a potom napao Čehoslovačku i Poljsku.

1934. – U Lenjingradu je ubijen član Politbiroa i sekretar Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije Sergej Mironovič Kirov, što je sovjetski diktator Staljin iskoristio kao povod da otpočne masovne čistke. Boljševik je postao 1904. i kao profesionalni revolucionar učestvovao je u revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917. Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926. sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Poslije ubistva Kirova, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. je fizički likvidirao većinu starih revolucionara, učesnika i vođa Oktobarske revolucije.

1935. – Rođen je američki filmski glumac i režiser Allan Stewart Konigsberg, poznat kao Woody Allen, obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. vijeka.

Rosa Parks
Rosa Parks

1955. – Rosa Parks (1913.- 2005.) afro-američka aktivistica za ljudska prava odbila je u Alabami na zahtjev vozača autobusa ustupiti svoje mjesto putniku-bijelcu. Uhapšena je i suđeno joj je zbog građanskog neposluha.  Njeno hapšenje i nakon toga suđenje zbog građanskog neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnog saobraćaja u Montgomeriju, jednom od najvećih i najuspješnijih masovnih pokreta protiv rasne segregacije u historiji, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota, promoviralo u vođu Pokreta za ljudska prava. Američki Kongres proglasio ju je majkom modernog Pokreta za ljudska prava.

1971. – U Karađorđevu na sjednici Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije smijenjen dio rukovodstva Saveza komunista Hrvatske – nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Ocijenjeno je da i u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva SKJ, pa su uslijedile smjene u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji.

Woody Allen, Allan Stewart Konigsberg
Woody Allen, Allan Stewart Konigsberg

1973. – Umro je izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi premijer jevrejske države od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. Iz rodne Poljske je 1906. otišao u Palestinu i bio među pionirima seljačkog kolektivizma i radničkog pokreta. Osnovao je 1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa.

1981. –  U najvećoj nesreći u historiji jugoslovenskog vazduhoplovstva, avion DC-9 super 80 ljubljanskog Inex-adria avioprometa udario je u planinu u blizini Ajačija na Korzici. Poginulo je svih 178 putnika i članova posade.

1988. – Benazir Bhutto (1953.- 2007.) pakistanska političarka postala je prva žena premijerka na čelu Pakistana.

1989. – Mihail Gorbačov kao prvi sovjetski lider posjetio Vatikan i dogovorio se s papom Ivanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa SSSR-a i Vatikana.

Ničija zemlja
Ničija zemlja

1991. – Ukrajinski birači uvjerljivom većinom glasova na referendumu izglasali nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

2000. –  Lider Partije nacionalne akcije Vicente Fox inaugurisan je za predsjednika Meksika, čime je okončan 71 godinu dug period vladavine Institucionalne revolucionarne partije. To je bio prvi poraz te partije od 1929.

2001. –  Na Filmskom festivalu u Berlinu bh. režiseru i scenaristi Danisu Tanoviću za scenarij “Ničija zemlja” dodijeljena prestižna nagrada Felix za najbolji evropski filmski scenarij u 2001. godini.

2010. – Američki kongres je odlučio da se američkim Indijancima i crnim farmerima, koji su decenijama čekali da Washington odgovori na njihove tužbe, isplati 4,6 milijardi dolara i time zaključi historijski sudski spor.

2011. – Preminula Christa Wolf, književna kritičarka, romanopisac i esejista, jedna od najpoznatijih spisateljica u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.

Posted by on 2022-12-01. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login