03.04. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen je američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge “mladih gnjevnih ljudi” pedesetih godina 20. vijeka. 1973. odbio da primi “Oskara” za glavnu ulogu u filmu “Kum”, protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima.

George Washington

George Washington

1512. – Osmanlijski sultan Bajazit Drugi abdicirao je u korist sina Selima Prvog.

1682. – Umro je španski slikar Bartolomé Esteban Murillo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika “Mali prosjak”, “Djeca jedu dinju”.

1789. – Američki vojskovođa George Washington položio zakletvu i tako postao prvi predsjednik SAD, nove države na sjevernoameričkom kontinentu.

1849. – Umro je poljski pisac Juliusz Słowacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama “Poezija” (tri toma), poeme “Anhelli”, “U Švajcarskoj”, “Benjovski”, “Čas misli”, “Kralj-Duh”, drame “Kordijan”, “Fantazi”, “Mazepa”, “Mindove”, “Marija Stjuart”, “Horštinjski”, “Salomejin srebrni san”, tragedije “Baladina”, “Lila Veneda”.

Johannes Brahms

Johannes Brahms

1882. – Jesse James, razbojnik s američkog Divljeg zapada, upucan je s leđa i ubijen za 5000 dolara nagrade.

1897. – Umro je njemački kompozitor Johannes Brahms, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno njegovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johanna Sebastiana Bacha, Ludwiga van Beethovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nježne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (“Njemački rekvijem”), solo pjesme, horovi.

1922. – Josif Staljin naslijedio Vladimira Lenjina na čelu SSSR-a.

Marlon Brando

Marlon Brando

1924. – Rođen je američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge “mladih gnjevnih ljudi” pedesetih godina 20. vijeka. Dobio nagradu “Oskar” za glavnu ulogu u filmu “Na dokovima New Yorka”, ali je 1973. odbio da primi “Oskara” za glavnu ulogu u filmu “Kum”, protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: “Tramvaj zvani želja”, “Viva Zapata!”, “Julije Cezar”, “Mladi lavovi”, “Jednoooki Džek”, “Pobuna na brodu Bounty”, “Grofica iz Hongkonga”, “Odsjaj u zlatnom oku”, “Posljednji tango u Parizu”, “Apokalipsa sada”.

1941. – U Vogošći kod Sarajeva rođena Jasmina Musabegović (rođena Alić), bosanskohercegovačka književnica. Porodično i djetinjstvom je vezana za Mostar. U Sarajevu je završila studij južnoslavenskih književnosti i francuskog jezika. Piše romane, eseje i bavi se prevođenjem sa francuskoga. Djela: “Snopis”, “Skretnice”, “Most”… Jasmina Musabegović dugi niz godina u sarajevskoj “Svjetlosti” vrlo uspješno je uređivala biblioteku stranih književnosti.

1945. – Eduard Beneš obrazovao je vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu.

PC Convertible, IBM

PC Convertible, IBM

1948. – Premijerom drame Ivana Cankara “Kralj Betajnove”, koju je režirao Bojan Stupica, svečano je počelo da radi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku je imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.

1948. – Počinje realizacija poznatog Marshallovog plana kojim SAD službeno stimulira obnovu poslijeratne Europe, te smanjenje utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.

1986. – IBM predstavio PC Convertible, prvi prijenosni računar.

1990. – Bugarska je prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je takođe bio Mladenov.

1991. – Umro engleski pisac Graham Greene, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani “Brajtonska stijena”, “Moć i slava”, “Suština stvari”, “Kraj ljubavi”, “Gubave duše”, “Komedijaši”, “Monsinjor Kihot”, “Doktor Fišer iz Ženeve”, “Ministarstvo straha”, “Treći čovjek”, memoari “Neka vrsta života”, “Načini bjekstva”, drame, eseji, putopisi.

1991. – Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zaljevskom ratu i zatražilo od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

1992. – “Srpske odbrambene snage” preuzmaju kontrolu nad Banja Lukom.

Mostar rat

Mostar, rat

1992. – Pred kasarnom “Mostarski bataljon” eksplodirao kamion cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u Mostaru, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista JNA iz Crne Gore.

1992. – Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima.

1992. – Počinje mobilizacija TO-a u Livnu i Tuzli.

1992. – Komunistički lider i predsjednik Albanije Ramiz Aljija podnio ostavku.

1995. – Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.

1996. – Uhapšen je Theodore Kaczynski, osumnjičeni “Unabomber”.

1999. – Avijacija NATO pakta srušila je dunavski Most slobode koji je povezivao Novi Sad i Sremsku Kamenicu.

1999. – Vojnici Sfora u Štrpcima kod Rudog u Republici Srpskoj onesposobili su dio pruge Beograd – Bar i ubili čuvara pruge Vidoja Tomića.

Momčilo Krajišnik

Momčilo Krajišnik

2000. – Na Palama je uhapšen bivši član Predsjedništva BiH i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine BiH i Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik. Optužnica tereti Krajišnika za genocid i zločin protiv čovječnosti, za prekršaje zakona i običaja rata i krupne prekršaje Ženevske konvencije. Krajišnik je pravosnažno osuđen na kazna zatvora od 27 godina, ali mu je kazna smanjena na 20 godina.

2002. – Tužilaštvo ICTY, zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv Nenada Banovića, kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima prijedorskog područja počinjene tokom 1992. godine.

2003. – Kongres SAD odobrio blizu 80 milijardi dolara za finansiranje rata u Iraku.

2006. – Visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling donio je odluku da funkcioneri koje su smijenili prethodni visoki predstavnici u BiH, osim smijenjenih zbog nesaradnje sa Haškim sudom, mogu da obavljaju funkcije u javnim preduzećima i ustanovama.

Posted by on 2017-04-03. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login