03.06. – Dogodilo se na današnji dan – U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata. Umro je francuski kompozitor Georges Bizet, austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johann Strauss – Mlađi, te američka bokserska legenda Muhammad Ali. Crna Gora proglašava neovisnost



 Prvi englesko-kineski rat
Prvi englesko-kineski rat

1657. – Umro je engleski ljekar William Harvey, osnivač moderne fiziologije, koji je otkrio prirodu cirkulacije krvi i srca kao pumpe. Naučno tumačenje o radu srca i fiziologiji krvotoka ustanovio je eksperimentima na životinjama.

1818. – Završen je posljednji britanski rat protiv Marata, čime je Britanija stekla prevlast u Indiji.

1839. – Nakon što je visoki kineski dužnosnik Lin Zexu u Hong Kongu je zaplijenio i uništio više od milion kilograma opijuma i naredio hapšenja 1.700 trgovaca tim narkotikom, došlo je do pobune dijela britanskih mornara koji su uništili jedan hram i ubili jednog Kineza. Nakon što je Velika Britanija odbila kineskim vlastima izručiti krivce i inzistirala da joj se isplati vrijednost uništenog opijuma započeo je Prvi opijumski, odnosno Prvi englesko-kineski rat koji je trajao do 1842. Sukob koji se smatra i početkom europske kolonijalne hegemonije prema Kini, zbog kojega se u toj zemlji i danas nerijetko osjeća sumnjičavost prema zapadu, vođen je s ciljem da se Kinu natjera da nastavi uvoziti britanski opijum. Britanci su luksuznu kinesku robu plaćali srebrom koje im se ispostavilo preskupo te su svoju trgovinsku bilancu, pod pokroviteljstvom Istočnoindijske kompanije, počeli popravljati izvozom jeftinog opijuma što je rezultiralo masovnom zloptrebom i postepenim uništavanjem kineske ekonomije i društva koje je do 1830. brojalo više od 2 miliona teških ovisnika. Kineska carska vlada niti vojno niti politički nije bila dorasla ratu s kolonijalnom silom, a nakon što su Britanci osvojili nekoliko gradova i utvrda te pod kontrolu stavili riječne puteve rat je u avgustu  1842. potpisivanjem prvog Sporazuma nejednakosti – Nanđinškim sporazumom koji se sastojao od 13 članaka od kojih se niti jedan nije doticao osnovnog povoda rata – masovne trgovine narkoticima.

 Georges Bizet
Georges Bizet

1875. – Umro je francuski kompozitor Georges Bizet, autor opere “ Georges Bizet“, remek-djela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera “Lovci bisera”, scenska muzika za “Arlezijanku” Alphonsea Daudeta, “Simfonija u Ce-duru”.

1886. – Rođen je socijalista i publicista Kosta Novaković, jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije, koji je na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije 1919. izabran za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog vijeća. Između dva svjetska rata uređivao je više partijskih listova, biran je u Centralni komitet i bio delegat KPJ na Četvrtom i Šestom kongresu Kominterne. Zbog revolucionarne djelatnosti 1924. je osuđen na šest mjeseci, a 1926. na pet godina robije. Iz zatvora je pobjegao 1927. i emigrirao u SSSR, gdje je 1937. uhapšen u staljinističkim čistkama i likvidiran – pretpostavlja se 1938.

1896. – U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u sljedećih 15 godina, a Kina odobrila Rusiji da koristi željeznicu u sjevernoj Mandžuriji.

Johann Strauss
Johann Strauss

1899. – Umro je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johann Strauss – Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete “Slijepi miš”, “Ciganin baron”, “Noć u Veneciji”, valceri “Na lijepom plavom Dunavu”, “Priče iz bečke šume”, “Bečka krv”, “Beč, žene i pjesme”.

1906. – Rođena je francuska pjevačica i igračica afroameričkog porijekla Josephine Baker, koja se u Drugom svjetskom ratu uključila u pokret otpora protiv njemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svjetsku slavu je stekla poslije 1925, kad je počela da nastupa u pariskim kabareima “Folies Bergère” i “Casino de Paris”. Pjevala je šansone, obogativši te tipično francuske pjesme elementarnošću džeza američkih crnaca. Kao istaknuti borac protiv rasizma – s čijom se neljudskošću suočila u ranoj mladosti – usvojila je mnoštvo siročadi različitih rasa, odgajajući ih u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, koje je izdržavala od prihoda s gostovanja širom svijeta, uključujući Jugoslaviju.

Franz Kafka
Franz Kafka

1924. – Umro je austrijski pisac jevrejskog porijekla Franz Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmiče definitivnoj procjeni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i “Dnevnike“, izdao je njegov prijatelj Max Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni. Radnja i sutuacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predočavaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kreću protagonosti čijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okružuje, vodeći beznadežnu borbu s anonimnim silama. Višeznačne parabole, preciznost izraza i fantazija – iako saopštene prigušenim jezikom bez emocija i komentara – integrisane su u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka. Djela: romani “Proces”, “Zamak”, “Amerika”, pripovijetke “Presuda”, “Preobražaj”, “U kažnjeničkoj koloniji”, “Seoski ljekar”, “Umjetnik u gladovanju”.

1925. – U Vlasenici je rođen Derviš Sušić (1925.- 1990.) bh. književnik i novinar.

1926. – Rođen je američki pisac Allen Ginsberg, koji je izražavao kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova snažno retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svijeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. Njegova zbirka poezije “Urlik i druge pjesme”, objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: “Kadiš”, “Prazno ogledalo”, “Indijski dnevnici”, “Sendviči stvarnosti”, “Planetarne vijesti”, “Pad Amerike”.

1940. – Okončana je evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svjetskom ratu, koje nisu bile u stanju da se odupru trupama nacističke Njemačke. U operaciji nazvanoj “Dynamo”, iz luke Dunkirk je brodovima evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

Edward White II
Edward White II

1965. – Lansirana je NASA-ina svemirska misija Gemini 4, prva višednevna misija američkih astronauta tokom koje je izvedena i prva američka svemirska šetnja. Projekt Gemini sastojao se od ukupno 10 letova, a bio je složeniji od prethodnog projekta Mercury, zbog potrebe razvoja novog astronautskog odijela koje je bilo namijenjeno za izlazak u svemir. Nova NASA-ina odijela sastojala su se od mrežnog zaštitnog sloja od teflonskog najlona koji je prekrivao osnovni najlonski zaštitni sloj, a njima je povećana mobilnost tijela i udobnost nužna za višednevne misije. Astronaut Edward White II bio je prvi američki astronaut koji je izveo svemirsku šetnju (EVA), svega nekoliko mjeseci poslije Rusa Leonova. White se u praznom prostoru okretao spojen je bio samo s cijevi za zrak i sigurnosnim povodcima, a radi lakšeg lebdenja koristio je ručni pištolj s motorom na tekući dušik. Na kraju projekta Gemini Amerikanci su u svemiru proveli više od 12 sati od čega su polovicu vremena astronauti samo stajali u letjelici kraj otvorenog okna. Prvim svemirskim šetnjama prethodila su brojna ispitivanja i pokusi pod vodom. Ustanovljeno je da je za sljedeće misije potrebno izraditi bolji sistem hlađenja. Iako uspješno završena misija Gemini 4 umalo je završila katastrofalno jer se astronaut White jedva uspio vratiti u kapsulu koja se kasnije, zbog kvara na brodskom računaru, na Zemlju vratila u opasno visokoj balističkoj putanji.

U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji

1968. – U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok bio ogroman raskorak između stvarnosti – sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala – i zvanične propagande o socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase u društvu. Demonstrante je milicija rastjerala brutalnom silom. Sedmog dana protesta tadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito javno je podržao većinu studentskih zahtjeva.

1979. – Eksplozija na naftnoj platformi Ixtoc I smještenoj u južnom dijelu Meksičkog zaljeva rezultirala je drugim najvećim izlijevanjem nafte u more u historiji. Ixtoc I bila je platforma u vlasništvu meksičke naftne kompanije Pemex. Na njoj je tokom bušenja do dubine od 3.2 kilometra kada je došlo do komplikacija s cirkulacijom otpadnog mulja u bušotini. Savremena tehnika rotacijskog bušenja uključuje cirkulaciju mulja u i iz bušotine kako bi se izjednačili tlakovi i pratila pojava plina u bušotini. Upravo je džep plina pod visokim tlakom uzrokovao eksploziju koja je srušila Ixtoc I i ostavila otvorenu bušotinu na dnu zaljeva. Tokom narednih mjeseci u more se iz bušotine izlijevalo između 10 i 30 hiljada barela sirove nafte na dan, a zatvaranje je uspjelo tek krajem marta 1980. Naftna mrlja je nošena strujama kroz dva mjeseca stigla do obala Teksasa, a Meksiko je odbio američku molbu da kompenzira troškove prevencije i čišćenja obale. Naftna mrlja je pogodila i Rancho Nuevo u meksičkoj državi Tamaulipas, jedno od rijetkih staništa Kemp Ridley morskih kornjača koje su u hiljade aviona evakuirane na druge lokacije čime je ta rijetka vrsta spašena od dolaska na sam rub izumiranja.

Ixtoc I
Ixtoc I

1989. – Umro je iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva i preuzeo vlast. Uspostavio je sistem teokratske diktature i insistirao na izvozu islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima.

1995. – Ministri odbrane EU i NATO-a donose odluku o formiranju Snaga za brzo reagiranje u ratu u BiH.

1999. – Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Jugoslavije prihvaća mirovni plan Rusije, SAD-a i EU, čime se omogućava dolazak mirovnih snaga na Kosovo i prestanak NATO napada na Jugoslaviju.

2006. – Crna Gora proglašava neovisnost, istupanjem iz državne zajednice sa Srbijom.

Muhammad Ali
Muhammad Ali

2016. – Američka bokserska legenda Muhammad Ali umro u 74. godini u bolnici u Phoenixu, u državi Arizona, rekao je portparol porodice.



Posted by on 2020-06-03. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login