46. p. n. e. – Julije Cezar porazio Tita Labijena u bici kod Ruspine.
1077. – Rođen je Zhezong, kineski car iz dinastije Sung.
1341. – Rođen je vođa Engleskog seljačkog ustanka Wat Tyler.
1643. – Rođen je Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom, jedan od najvećih naučnika u historiji čovječanstva. Njegovo djelo “Philosophiae Naturalis Principia Mathematica” (“Matematički principi prirodne filozofije”), prvi put objavljeno 1687. godine, postavlja temelje najvećem dijelu klasične mehanike. Newtonova Principia koja je formulisala zakone kretanja i univerzalne gravitacije, predstavljala je preovlađujući pogled naučnika na fizički svemir u naredna tri vijeka. Nakon Keplerovog izvođenje zakona planetarnog kretanja iz njegovog matematičkog opisa gravitacije, Newton otklanja posljednje sumnje o valjanosti heliocentričnog modela svemira. Izrađuje prvi praktični reflektujući teleskop i razvija teoriju boja na osnovu posmatranja razlaganja bijele svjetlosti u mnoge boje vidljivog spektra, pri njenom prolasku kroz prizmu. Također je formulisao empirijski zakon hlađenja, a proučavao je i brzinu zvuka. Pored rada na računu, kao matematičar, Newton je dao doprinos u proučavanju potencijalnih redova, uopštio binomni teorem za parcijalne eksponente i razvio metode za aproksimaciju korijena funkcije. Pored rada na polju matematike, Newton je posvetio mnogo vremena u proučavanju alhemije i biblijske hronologije, ali većina njegovog rada u tim područjima je ostala neobjavljena dugo nakon njegove smrti. U kasnijem dijelu života postaje i predsjednik Kraljevskog društva, a služi u britanskoj Vladi kao upravnik i obavlja ulogu prvog čovjeka kovnice novca.
1710. – Rođen je italijanski kompozitor Giovanni Battista Pergolesi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, svježe, neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj. Djela: opera “Služavka gospodarica”, crkvena muzika “Stabat mater”.
1785. – Rođen je njemački pisac Jacob Grimm, osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju na narodne umotvorine i jezik. Izučavao je istoriju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki “Njemački rječnik” i napisao “Istoriju njemačkog jezika”. Sa mlađim bratom Vilhelmom sakupio je i obradio mnoge bajke poznate djeci širom svijeta.
1797. – Francuski general Napoleon Bonaparta pobijedio je Austrijance kod Rivolija u Italiji.
1809. – Rodio se Louis Braille, izumitelj pisma za slijepe, koji je i sam od svoje treće godine bio slijep, te je shvatio potrebe i mogućnosti osoba bez vida u obrazovanju. 1929. godine stvorio je pismo koje je do te mjere usavršio da se može korstiti kao internacionalno pismo za slijepe ljude – Braillovo pismo.
1890. – Rođen je jugoslovenski političar i slikar Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata napustio je ideje jugoslovenskog nacionalnog revolucionara, prišao Komunističkoj partiji Jugoslavije i 1921. postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ “Komunist” 1925. osuđen je na 20 godina robije. U zatvoru je preveo “Kapital”, “Bijedu filozofije” i “Manifest komunističke partije” Karla Marksa. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao TANJUG.
1896. – Utah je postao 45. američka savezna država.
1944. – Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu počele su napad na njemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama je razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog rimokatoličkog reda Sveti Benedikt od Nursije.
1948. – Velika Britanija je priznala Burmu kao nezavisnu republiku.
1951. – Sjevernokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.
1958. – Sputnjik 1 pao na Zemlju iz orbite.
1959. – Luna 1 postala prva letjelica koja je došla blizu Mjeseca.
1960. – U saobraćajnoj nesreći je poginuo francuski pisac Albert Camus, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu (simbolika mita o Sizifu) i revoltu (simbolika mita o Prometeju). Apsurdnosti svijeta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao, “stvarati znači dvaput živjeti”. Djela: romani “Stranac”, “Kuga”, “Pad”, pozorišni komadi “Kaligula”, “Pravednici”, “Opsadno stanje”, “Nesporazum”, eseji “Svadba”, “Mit o Sizifu”, “Pisma njemačkom prijatelju”, “Pobunjeni čovjek”.
1960. – Rođen je John Michael Stipe, pjevač grupe “R.E.M.”
1965. – Umro je engleski pisac američkog porijekla Thomas Stearns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: “Sabrane pjesme”, “Sabrani eseji”, poetske drame “Ubistvo u katedrali”, “Porodični sastanak”, “Koktel-partija”.
1967. – Poginuo je Boris Krajger, slovenački revolucionar i političar, potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, narodni heroj.
1972. – Pakistan je zatražio razgovore s Indijom poslije rata u kojem je poražen, a dotadašnji Istočni Pakistan postao nezavisna država Bangladeš.
1975. – Umro je italijanski pisac Karlo Levi, autor romana “Hristos se zaustavio u Eboliju”, u kojem je opisao težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vrijeme fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.
2004. – Spirit, NASA-in rover za Mars, uspješno se spustio na Mars.
2004. – Na predsjedničkim izborima u Gruziji pobijedio Mihail Sakašvili. Tokom dva mandata uspio je da uradi izvjesne reforme. Vodio je neuspjeli rat sa Rusijom 2008, gdje je izgubio Južnu Abhaziju. Povukao se 2013. godine.
2004. – Afganistan usvojio novi ustav, čime je stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora poslije 25 godina rata u toj zemlji.
2006. – Umro Nijaz Abadžić, bh. novinar, publicista i urednik FTVBiH. Postao je poznat po praćenju ekologije i po znanstveno-popularnoj publicistici. U okupiranom Sarajevu 1994. osniva ekološku fondaciju Fondeko.
2007. – Nancy Pelosi, američka političarka, demokrata, preuzela dužnost predsjednice Predstavničkog doma Kongresa SAD-a. Ona je prva žena na toj funkciji.
You must be logged in to post a comment Login