04.11. – Dogodilo se na današnji dan – Sovjetske trupe su ugušile pobunu u Mađarskoj, a za novog premijera postavljen je Janos Kadar. Dotadašnji premijer Imre Nagy se sklonio u Jugoslovensku ambasadu da bi 22. novembra bio uhapšen i nakon montiranog procesa pogubljen. Završena je bitka kod El Alamejna

1307. – Švicarska Konfederacija je proglasila nezavisnost od Austrije.

1650. – Rođen engleski kralj Villiam III Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio kraljevsku vlast, a pobjedom nad katoličkim kraljem Jamesom II 1690. ponovo uspostavio vlast u Irskoj. Po njemu je kasnije nazvan protestantski pokret oranžista koji svečanim marševima u Irskoj obilježavaju datum te pobjede izazivajući proteste irskih katolika.

1776. – Započeo s radom Pravni fakultet u Zagrebu.

1814. – Proglašen je norveški ustav, kojim je ta zemlja postala nezavisna Kraljevina Norveška, vezana za Švedsku personalnom unijom.

1847. – Umro je njemački kompozitor i dirigent Felix Mendelssohn, istaknuti predstavnik muzičkog romantizma. Kao pijanista je debitovao u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo, scensku muziku za “San ljetne noći”.

1876. – Prvi je put izvedena najslavnija hrvatska opera – Nikola Šubić Zrinski Ivana Zajca.

1890. – U Londonu je otvorena prva linija podzemne električne željeznice u svijetu.

1918. – Jednu sedmicu pred završetak Prvog svjetskog rata poginuo je engleski pisac Wilfred Owen, čija poezija sadrži snažnu osudu rata. Znatno je utjecao na posljeratnu generaciju engleskih pjesnika, a Benjamin Britten komponovao je na njegove stihove muziku koju je uvrstio u svoj monumentalni “Ratni rekvijem”.

1922. – Britanski arheolog Howard Carter otkrio je grob egipatskog faraona Tutankhamona. Njegov grob pronađen je u Dolini kraljeva kod Luxora u Egiptu, a u grobu je nađen i veliki broj raznih dragocijenosti, koje se sada nalaze u muzeju u Kairu.

1931. – Društvo naroda optužilo je Japan zbog agresije na Mandžuriju. Zbog osude svjetske javnosti, Japan je napustio Društvo naroda u martu 1933.

1939. – Na prijedlog predsjednika Franklina Roosevelta, američki Kongres je donio zakon Plati pa nosi (Cash and Carry) o prodaji ratnog materijala. U martu 1941. izglasan je Zakon o zajmu i najmu (Lend-Lease Act), sa još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma u Evropi.

1942. – Bihać su koordiniranom akcijom oslobodile partizanske snage iz Hrvatske i BiH u bihaćkoj operaciji.

1942. – Završena je bitka kod El Alamejna u Drugom svjetskom ratu u kojoj su snage Britanaca pod komandom generala Montgomerya porazile njemačko-italijanski Afrički korpus generala Erwina Rommela. Time je otvoren put iskrcavanju Saveznika u sjevernoj Africi.

1946. – Osnovana Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu – UNESCO.

1956. – Sovjetske trupe su ugušile pobunu u Mađarskoj, a za novog premijera postavljen je Janos Kadar. Dotadašnji premijer Imre Nagy sa još nekoliko saradnika sklonio se u jugoslovensku ambasadu u Budimpešti. Uprkos garancijama novih vlasti da neće progoniti političke zatvorenike, Nagy je poslije napuštanja ambasade 22. novembra uhapšen i nakon montiranog procesa pogubljen u junu 1958.

1956. – Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju o slanju mirovnih snaga na Bliski istok.

1966. – Najteže poplave u historiji Italije zahvatile su trećinu zemlje. U Firenzi je znatno oštećeno kulturno blago, uključujući mnoge freske na zidovima palata i crkava.

1979. – Militantni islamski fundamentalisti okupirali su Ambasadu SAD-a u Teheranu i uzeli 90 talaca, od kojih su 52 držali zatočene 444 dana. Oni su tražili izručenje iranskog šaha Reze Pahlavija, koji je nakon zbacivanja sa vlasti u Islamskoj revoluciji izbjegao iz zemlje.

1980. – Ronald Reagan izabran za predsjednika SAD.

1987. – Velež je na stadionu Pod Bijelim brijegom u Mostaru porazio slavnu Borussiju Dortmund u utakmici šesnaestine finala Kupa UEFA sa 2:1.

1995. – U Tel Avivu ubijen izraelski premijer Yitzhak Rabin, koji je po dolasku na vlast 1992. počeo proces pomirenja sa Arapima. Atentat je izvršio izraelski ekstremista Yigal Amir, nakon mirovnog skupa na kojem je učestvovao premijer.

1998. – Nakon kraćeg primirja, na Kosovu su obnovljeni sukobi srpskih snaga sigurnosti i naoružanih grupa kosovskih Albanaca.

2004. – Sjedinjene Američke Države priznale su Makedoniji njeno ustavno ime Republika Makedonija.

2008. – Za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran prvi put Afroamerikanac Barack Obama, kandidat Demokratske partije.

2015. –  Umro je hrvatski književnik Pajo Kanižaj.

2018. – Građani na pacifičkom otoku Nova Kaledonija na referendumu o nezavisnosti glasali su da ostanu u sastavu Francuske. Oko 59 posto glasača glasalo je protiv nezavisnosti.

Posted by on 2023-11-04. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login