06.02. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen je jamajkanski muzičar Bob Marley, Finska je dobila prvu ženu predsjednicu države Tarju Halonen, Egipatski predsjednik Hosni Mubarak podnio ostavku, u Tuzli počeli masovni protesti…

1515. – Umro je venecijanski izdavač i štampar Aldo Manuzio, poznat po tome što je prvi upotrijebio kurzivna slova (italic) i uveo mali praktičan format. Njegova izdanja (aldine) danas su bibliofilske rijetkosti.

1701. – Počeo je rat za špansko naslijeđe nakon kojeg je Španija izgubila Gibraltar, posjede u Holandiji, Milano, Napulj i Sardiniju. Rat je vođen na evropskom tlu i u kolonijama, a završen je Utrehtskim mirovnim ugovorom 1715.

1793. – Umro je italijanski pisac Carlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene “komedije del arte”. Djela: komedije “Mirandolina”, “Ribarske svađe”, “Tvrdica”, “Kockar”, “Laskavac”, drama “Dalmatinka”. 1802. – Rođen je engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.

1804. – Umro je engleski hemičar i filozof Joseph Priestley, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja – vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: “Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja”, “Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima”, “Sokrat i Isus”, “Istorija i sadašnje stanje elektriciteta”.

1897. – Rođen je brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto Cavalcanti, koji je između dva svjetska rata, radeći u Evropi, znatno utjecao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: “Ivet”, “Voz bez očiju”, “Kapetan Frakas”, “Odmor đavola”, “Smrt noći”, “Nikolas Niklbi”, “Prvi džentlmen”, “Zemlja je uvijek zemlja”, “Pjesma mora”, “Gazda Puntila i njegov sluga Mati”.

1897. – Ostrvo Krit u Sredozemnom moru ujedinjeno je sa Grčkom. Istog dana 1869. Grčka je bila prinuđena da popusti pred ultimatumom Otomanskog carstva i prepusti mu Krit.

1899. – Senat SAD-a je ratifikovao Pariski mirovni ugovor, kojim je okončan američko-španski rat. Poražena Španija je primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam.

1905. – Rođen je poljski političar Władysław Gomułka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. S dužnosti generalnog sekretara je smijenjen 1948. u vrijeme jačanja staljinizma.

1911. – U Tampicou u Illinoisu rođen američki državnik Ronald Wilson Reagan, predsjednik SAD-a od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i guverner Kalifornije od 1966. Umro je u Bel Airu u Kaliforniji 5. juna 2004. godine

1918. – U Velikoj Britaniji žene dobile pravo glasa.

1922. – Potpisivanjem ugovora u Washingtonu završena je konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana.

1931. – Rođena Maria Estela Martinez de Peron, kasnije poznata kao Isabela Peron, predsjednica Argentine od 1974, kada je na tom položaju naslijedila supruga Juana Dominga Perona. S vlasti je zbačena vojnim udarom 1976.

1932. – Rođen je francuski filmski režiser François Truffaut, jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma. Svjetsku slavu je stekao već prvim filmom “400 udaraca”, snimljenim 1959. Ostali filmovi: “Žil i Džim”, “Američka noć” , “Priča o Adeli”, “Pucajte na pijanistu”, “Divlje dijete”, “Susjetka”, “Posljednji metro”, “Ukradeni poljupci”.

1933. – Rođen je hrvatski i bosanskohercegovački književnik Anđelko Vuletić.

1945. – Rođen je jamajkanski muzičar Bob Marley. Bio je najpoznatiji izvođač reggae muzike i čuven po polularizaciji ovog muzičkog žanra van granica Jamajke. Odrastao je u sirotinjskom dijelu Kingstona na Jamajci, gdje je otkrio muziku crne Amerike zahvaljujući američkim radijskim stanicama. Nasljeđe ropstva i svijest o afričkoj domovini uvijek se osjećala u njegovoj muzici, čak i kad je osvojio publiku na Zapadu. Godine 1963. je formirana originalna postava The Wailersa, koju čine Bob Marley, Bunny Livingstone i Peter Tosh. Njihova je prva pjesma (Simmer Down) ujedno i postala hit na Jamajci. Svojom muzikom nastoje rasprostraniti poruku ljubavi i mira, u rodnoj zemlji Bob postaje prorok, a njegov utjecaj seže i do politike. Bio je prva megazvijezda iz trećeg svijeta i učinio je mnogo na oživljavanju oslabljene političke svijesti mladih ljudi, a u nasljeđe je ostavio pjesme koje i danas nadahnjuju muzičare širom svijeta.

1958. – U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginuo je 21 putnik, uključujući osam igrača engleskog Fudbalskog kluba “Manchester United”, nazvanih “Busbyeve bebe”, prema njihovom menadžeru Mattu Busbyu. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gdje je “Manchester United” igrao meč evropskog Kupa šampiona sa “Crvenom zvezdom”.

1992. – Pakistan je po prvi put objavio da posjeduje nuklearno oružje.

1993. – Umro američki teniser Arthur Ashe, prvi crni igrač koji je pobijedio u Wimbledonu 1975.

1993. – Na pregovorima u New Yorku nije potpisan mirovni plan kopredsjednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Kopredsjednici Vance i Owen zatražili su od Vijeća sigurnosti UN-a da obavezujućom rezolucijom podrži taj plan, a predsjednik SAD-a Bill Clinton najavio je alternativni plan za rješavanje krize u BiH.

1995. – Dva svemirska broda, teška po sto tona – najveća ikad spojena u kosmosu – susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom “randevuu” poslije 20 godina.

1999. – U zamku Rambouillet kod Pariza predsjednik Francuske Jacques Shirac otvorio je mirovnu konferenciju o Kosovu. Jugoslovensku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade Srbije Ratko Marković, a albansku jedan od lidera Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači.

2000. – Finska je dobila prvu ženu predsjednicu države Tarju Halonen, dotadašnju ministricu vanjskih poslova.

2000. – Vršilac dužnosti predsjednika Rusije Vladimir Putin izjavio je da su okončane vojne operacije u glavnom gradu Čečenije Groznom iz kojeg su izbačeni čečenski separatisti.

2001. – Gradsko vijeće Sarajeva zvanično je pokrenulo proces kandidature grada Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2010. godine. Međunarodni olimpijski komitet odbacio je ovu kandidaturu.

2002. – Katolički svećenik Atanas Seromba predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za genocid u Ruandi koji su 1994. izvršili pripadnici etničke zajednice Hutu nad Tutsima.

2009. – Pakistanski nuklearni naučnik Abdul Kadir Kan, smatran tvorcem atomske bombe Pakistana, nakon pet godina je oslobođen iz kućnog pritvora. Kan je 2004. godine priznao da je prodavao nuklearne tajne Iranu, Libiji i Sjevernoj Koreji.

2011. – Egipatski predsjednik Hosni Mubarak podnio ostavku na mjesto predsjednika vladajuće stranke NDP pod pritiskom prosvjednika širom zemlje.

2014. – U Tuzli ispred zgrade Vlade TK-a nezadovoljni radnici uništenih firmi Dite, Konjuha, Resod Guminga, Polihema i Poliochema organizirali proteste kojima su se pridružili brojni građani ovog grada. Tokom dana demonstranti su se sukobili sa policijom, povrijeđeno je više policajaca i prosvjednika, a došlo je i do paljevine nekoliko automobila.

Posted by on 2023-02-06. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login