06. 11. – Dogodilo se na današnji dan – Prvi put je nastupao punk bend Sex Pistols. To je bio jedan od najpoznatijih, najkontroverznijih i najistaknutijih punk sastava i smatraju se zaslužnim za iniciranje punk pokreta u Velikoj Britaniji

Abraham Lincoln

Abraham Lincoln

1494. – Rođen je Sulejman I Veličanstveni, sultan Osmanskog carstva 1520–1566.

1632. – Švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa i vojni reformator, poginuo je u Tridesetogodišnjem ratu u bici kod Lützena, u kojoj je njegova vojska potukla katoličke snage pod komandom generala Wallensteina.

1771. – Rođen je njemački izdavač i štampar Alois Senefelder, koji je 1796. pronašao hemijski postupak štampanja, autografiju i litografiju, a 1826. litografiju u više boja. Napisao je „Udžbenik litografije“.

1787. – Rođen je Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Izdao je više zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka, prvu srpsku gramatiku („Pismenica“) i rječnik (1818.). Uređivao je almanah „Danica“. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Umro je u Beču 1864., a njegovi posmrtni ostaci su 1897. prenijeti iz Beča u Beograd i sahranjeni uz Dositeja Obradovića.

1813. – Meksiko je proglasilo nezavisnost od Španije.

1814. – Rođen je belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolphe Sax, koji je 1840. izumio saksofon, muzički instrument nazvan po njemu.

1844. – Španija je dala nezavisnost Dominikanskoj Republici.

James Naismith

James Naismith

1860. – Za predsjednika SAD-a izabran je Abraham Lincoln, koji je u januaru 1863. proglasio oslobađanje američkih robova. Tokom njegovog mandata vođen je Američki građanski rat (1861.-’65.) u kojem je Unija sjevernih država pobijedila robovlasnički Jug. Šest dana po završetku rata ubijen je u pozorišnoj loži u atentatu koji je izvršio glumac J.W. Booth.

1861. – Rođen je kanadski trener James Naismith, koji je 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa. U Evropu je stigla preko američkih vojnika, a u naše krajeve košarku je donio izaslanik Crvenog krsta, Amerikanac Viliam Viland 1923., prikazavši je na kursu za učitelje u Beogradu.

1862. – Uspostavljena je direktna telegrafska linija između New Yorka i San Francisca.

1880. – Francuski mikrobiolog Charles Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907., otkrio je uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni na koji način dospijeva u organizam. Engleski ljekar Ronald Ross je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski

1893. – U Petrogradu je umro slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, kojeg mnogi smatraju klasikom ruske muzike. Njegovo djelo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom historijom, obuhvata sve muzičke vrste, a najpoznatiji su šest simfonija, tri klavirska koncerta, opere “Evgenije Onjegin” i “Pikova dama”, balet “Labudovo jezero” i uvertira “Romeo i Julija”.

1911. – Predsjednik Meksika je postao Francisco Madero, vođa revolucije protiv diktatora Porfiria Díaza.

1913. – Mahatma Gandhi je uhapšen u Južnoj Africi.

1917. – Nakon pet mjeseci borbe okončana je treća bitka kod belgijskog grada Ipr pobjedom zapadnih saveznika nad Nijemcima u Prvom svjetskom ratu.

1917. – Počela je Oktobarska revolucija napadom na Zimski dvorac u Moskvi.

1918. – Osnovana je Republika Poljska.

1921. – Rođen je američki pisac James Jones, čiji su najbolji romani tematski vezani za rat, naturalistički u čestim opisima seksa i nasilja, ali upečatljivi u karakterizaciji likova. Djela: romani “Odavde do vječnosti”, “Neki su došli trčeći”, “Pištolj”, “Tanka crvena linija”, “Idite onom ko žene zavija u crno”, “Veseli pariski maj”, “Zviždaljka”, zbirka priča “Sladoledna glavobolja”.

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija

1928. – Herbert Hoover je postao novi predsjednik SAD.

1931. – Održan je antirežimski protestni skup na Beogradskom univerzitetu, nakon kojeg su studenti krenuli u protestnu šetnju Knez Mihailovom ulicom. Policija je uhapsila 13 i ranila 6 studenata.

1942. – Rukovodilac ustanka u Vojvodini protiv Nijemaca Žarko Zrenjanin, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu, poginuo je u Drugom svjetskom ratu u neravnopravnoj borbi u obruču okupatorske njemačke policije u selu Pavliš kod Vršca.

1943. – Njemačke okupacione vlasti u Drugom svjetskom ratu stvorile specijalnu jedinicu radi uništavanja tragova zločina u Srbiji, koja je primoravala zatvorenike da spaljuju leševe na stratištu Jajinci kod Beograda. Procijenjeno je da je do aprila 1944. na tom mjestu spaljeno oko 80.000 žrtava.

Kijev

Kijev

1943. – Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila Kijev nakon dvogodišnje njemačke okupacije.

1960. – Otvorena je prva metro linija u Kijevu.

1962. – Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.

1968. – U Parizu počeli mirovni pregovori SAD-a i Vijetnama.

1970. – Italija priznala Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.

1975. – Na inicijativu kralja Hasana počeo je „Zeleni marš“ u kojem je 350.000 Marokanaca prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je Španija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.

Sex Pistols

Sex Pistols

1975. – Prvi put je nastupao punk bend Sex Pistols. To je bio jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih punk sastava u drugoj polovici 1970-ih godina. Iako su u početku djelovali samo dvije i pol godine i producirali samo četiri singla i jedan studijski album, uz Ramonese i Clash smatraju se najutjecajnijim sastavima punk scene u Velikoj Britaniji. Godine 1975. Malcom McLaren (tada vlasnik prodavnice odjeće na King´s Roadu u Londonu) okuplja Johna Lydona, kojemu odmah mijenja ime u “Johnny Rotten” kao pjevača, Glena Matlocka (bas gitara), Stevea Jonesa (gitara) i Paula Cooka (bubnjevi). McLaren je čak s najuglednijom britanskom diskografskom kućom EMI potpisao ugovor za 50.000 funti. Grupa se raspala 1978. nakon turneje po SAD-u.

1991. – JNA napala staru jezgru Dubrovnika.

1992. – Član Predsjedništva Republike BiH Stjepan Kljuić podnio ostavku na ovu funkciju.

Dubrovnik

Dubrovnik

1996. – U Sarajevu je održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH, zastava i grb.

1996. – Republika Hrvatska je postala 40. članica Vijeća Evrope.

1999. – Australijanci na referendumu sa 55 naprema 45 posto glasova odbacili prijedlog da britanski monarh kao šef države bude zamijenjen republikanskim ustrojstvom države.

2001. – Medijski magnat, republikanac Michael Bloomberg izabran je za novog gradonačelnika New Yorka. On je na tom mjestu naslijedio Rudolpha Giulianija, koji je bio gradonačelnik u vrijeme septembarskih terorističkih napada.

2003. – Haški tribunal optužio bivšeg predsjednika nekadašnje Republike Srpske Krajine Milana Babića za ratne zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj.

Australija

Australija

2005.-  Monsinjor Kiro Stojanov postavljen u Skoplju u katedrali Presvetog srca Isusovog za skopskog biskupa i apostolskog egzarha u Makedoniji. On je prvi Makedonac koji je poslije 104 godine preuzeo rukovođenje Katoličkom crkvom u zemlji.

2006. – Preminuo je slikar, akademik Radomir Reljić. Dobitnik je više priznanja: nagrada “Politike” 1965. zatim na izložbi u Slovenj Gradecu, prve nagrade na 3. trijenalu jugoslovenske umjetnosti 1967. treće nagrade na izložbi u Lajbnicu iste godine. Veliku plaketu Univerziteta umjetnosti dobio je 1988., a nagradu 18. Memorijala Nadežde Petrović 1994.

Posted by on 2018-11-06. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login