07.05. – Dogodilo se na današnji dan – Nekoliko hiljada nacionalista spriječilo postavljanje kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadija u Banja Luci. Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu pao je u ruke vijetnamske vojske

1663. – U Londonu otvoreno prvo pozorište pod pokroviteljstvom kralja Charlesa II.

1682. – Umro ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a na prijestolje je došao Petar I (Petar Veliki).

1833. – Rođen je njemački kompozitor Johannes Brahms, istaknuti kasni romantičar. Dosljedno je njegovao klasičnu muzičku ravnotežu i kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johanna Sebastiana Bacha, Ludwiga van Beethovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nježne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (“Njemački rekvijem”), solo pjesme, horovi.

1840. – Rođen je ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski, po muzičkom izrazu kasni romantičar koji prožima svoja djela ruskim duhom u melodiji i sadržaju opera među kojima su najpoznatije Evgenij Onjegin i Pikova dama, te brojna druga remekdjela među kojima baleti Labuđe jezero i Trnoružica.

1892. – Rođen je jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito, priznati vojskovođa i političar; pobjednik u antifašističkom ratu, čovjek koji je 35 godina želio pomiriti neovisnost Jugoslavije i ravnopravnost među njezinim nacijama.

1901. – U Heleni u Montani rođen američki filmski glumac Gary Cooper, dobitnik Oscara za filmove “Narednik Jork” i “Tačno u podne”.

1928. – U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.

1939. – Njemačka i Italija sklopile politički i vojni savez (Osovina Berlin – Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.

1943. – Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Tunis i Bizertu, prisilivši Nijemce na povlačenje.

1944. – Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i sutradan su uspjele da izbace Nijemce iz te važne crnomorske luke na poluostrvu Krim.

1945. – Njemačka je završila sa pregovorima o kapitulaciji, a naredni dan, 8. maja objavljen je prekid neprijateljstava, iako su u istočnim dijelovima Europe borbe trajale još nekoliko sedmica. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Alfred Jodl u ime Wehrmachta i general-pukovnik Bedell Smith u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svjedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.

1954. – Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu pao je u ruke vijetnamske vojske što je označilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II Svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 hiljada vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske između francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, već krajem 1946. izbile su borbe između Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjujući kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspješno parirao tehnički superiornijoj, a u početku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske snage su znatno potisnute, a do početka 1954. su izgubili kontrolu nad najvećim dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedništvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo između 50 i 100 hiljada vojnika, počeo je u večernjim satima 13. marta 1954., a već u iduća dva dana, nakon pogibije francuskih oficira i raspada zapovjednog lanca, pale su dvije manje utvrde što je Francuzima onemogućilo uspješnu obranu. Nakon pedeset i sedam dana žestokih borbi, tokom kojih je poginulo 1.800 francuskih i između deset i trideset hiljada vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije početka Ženevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadajući se da će utvrda izdržati do tada. Politička cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu konačno zapečatio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na Ženevskoj konferenciji obvezao zauvijek povući iz Indokine.

1960. – Leonid Brežnjev je na mjestu predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamijenio maršala Klimenta Vorošilova.

1970. – Somalija je nacionalizovala sve strane naftne kompanije i banke.

1991. – U Pologu kod Mostara zaustavljena kolona tenkova JNA.

1993. – U Banja Luci minirana je Ferhad-pašina džamija, Ferhadija.

1995. – Na predsjedničkim izborima u Francuskoj Jacques Chirac pobijedio je socijalističkog kandidata Lionela Jospina.

1996. – Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin poslije Nürnberga i Tokija. Osuđen na 20 godina zatvora.

1997. – U izvještaju vlade SAD osuđena saradnja Švajcarske s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu, posebno prihvatanje zlata i dragocjenosti opljačkanih od žrtava holokausta. U studiji je navedeno da je time produžen rat, jer je podržana “sposobnost Njemačke da vodi rat”.

1999. – Američki avioni s pet projektila razorili zgradu Ambasade Kine u Beogradu, usmrtivši u njoj troje kineskih novinara, a jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obližnjeg hotela “Jugoslavija”. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana prije toga, bombama s materijalima visoke provodljivosti onesposobila ključne trafo-stanice na širem području Beograda, izazvavši djelimičan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji.

1999. – Papa Ivan Pavao II posjetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, poslije hiljadugodišnjeg raskola, posjetio neku pravoslavnu zemlju.

2001. – Nekoliko hiljada nacionalista spriječilo postavljanje kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadija u Banja Luci. Tom prilikom povrijeđeno 30 ljudi, a Murat Batić 26. maja podlegao povredama u sarajevskom kliničkom centru Koševo.

2001. – Ronald Biggs, učesnik u najvećoj pljački vijeka u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.

2016. – U Banjoj Luci otvorena obnovljena Ferhat-pašina džamija. Džamija Ferhadija izgrađena je 1579. kao zadužbina Ferhat-paše Sokolovića. Minirali su je srpski ekstremisti 7. maja 1993.