11. 12. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen je ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija je literatura obilježena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina poslije Drugog svjetskog rata.

 Robert Koch

Robert Koch

1282. – Umro je car Mihailo VIII, osnivač posljednje bizantijske dinastije Paleologa (1259.) i obnovitelj carstva nakon 57 godina latinske okupacije. Premjestio je prijestonicu iz Nikeje u Carigrad koji je osvojio 1261. i uspješno se odupirao namjerama Karla Anžujskog i Mlečana da uspostave Latinsko carstvo. Naslijedio ga je sin Andronik II.

1475. –  Rođen italijanski svećenik Giovanni de Medici, papa Lav X od 1513. do smrti 1521. Kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio je Rim centrom evropske kulture. Uprkos naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača Protestantske crkve u Njemačkoj Martina Luthera, nije uspio da suzbije “heretiku” – pokret vjerske reformacije započet tokom njegovog pontifikata i spriječi stvaranje Protestantske crkve.

1803. – Rođen je francuski kompozitor Hector Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i osnivač modernog orkestra (“Fantastična simfonija”, “Romeo i Julija”, “Faustovo prokletstvo”, “Rekvijem”, opere “Benvenuto Čelini”, “Trojanci”).

1843. – Rođen je njemački bakteriolog Robert Koch jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

Hector Berlioz

Hector Berlioz

1856. – Rođen je ruski filozof i estetičar Georgij Valentinovič Plehanov, jedan od osnivača prve ruske socijaldemokratske organizacije i Druge internacionale. Djela: “Razvitak monističkog pogleda na svijet”, “Naša razmimoilaženja”, “Anarhizam i socijalizam”, “Prilozi istoriji materijalizma”, “O ulozi ličnosti u istoriji”, “Osnovna pitanja marksizma”, “Pisma bez adrese”, “Umjetnost i društveni život”, “Književni pogledi V. G. Bjelinskog”, “Estetska teorija N. D. Černiševskog”, “Dobroljubov i Ostrovski”, “Karl Marks i Lav Tolstoj”.

1894. – U Parizu je otvorena prva svjetska automobilska izložba na kojoj se predstavilo devet proizvođača.

1816. – Indiana je postala 19 savezna država SAD-a.

Aleksandar Isajevič Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin

1918. – Rođen je ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija je literatura obilježena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina poslije Drugog svjetskog rata. Na robiju je odveden 1945. pravo s fronta, na kojem se u Otadžbinskom ratu istakao kao vrhunski oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Proganjan je i kasnije, čak mu je oduzeto i državljanstvo, pa je emigrirao 1974, vrativši se u otadžbinu poslije dvije decenije. U decembru 1998. odbio je najvišu državnu nagradu – Orden Svetog apostola Andreja Prvozvanog, kojim ga je odlikovao predsjednik Boris Jeljcin, rekavši: “Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti, koja je dovela Rusiju do sadašnjeg pogubnog stanja”.

1918. – Umro je književnik Ivan Cankar.

1937. – Fašističko Veliko vijeće donelo je odluku da se Italija povuče iz Lige naroda.

1938. – U Jugoslaviji su održani parlamentarni izbori, sedmi i posljednji između dva svjetska rata.

1941. – Njemačka i Italija objavile su rat SAD, da bi odlukom američkog Kongresa isti dan objavljen rat tim zemljama. Poljska je objavila rat Japanu, a Kuba, Kostarika, Nikaragva, Dominikanska Republika i Gvatemala objavljuju rat Njemačkoj i Italiji.

1946. – Nakon Drugog svjetskog rata svijet je bio prepun djece bez porodice, nastradalih u vihoru krvavih svjetskih zbivanja. Ujedinjeni narodi reagirali su osnivanjem svoje agencije koja će se baviti isključivo djecom i njihovim potrebama, UNICEF-a.

Vijetnam

Vijetnam

1961. – Dvije američke helikopterske jedinice sletjele u Sajgon, što je bilo prvo direktno vojno uplitanje SAD na strani marionetskih štićenika u Južnom Vijetnamu.

1972. – Američki astronauti iz broda “Apolo 17” Eugene Cernan i Harrison Smitt spustili su se na Mjesec, u posljednjoj misiji u okviru programa “Apolo”.

1973. – Zapadnonemački kancelar Willy Brandt i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisali su ugovor kojim je formalno poništen Minhenski pakt iz 1938., a kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Nemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.

1990. – U Albaniji dopušteno formiranje opozicionih političkih stranaka.

1991. – Čelnici 12 europskih zemalja dogovorili su se da uspostave labavi savez sa zajedničkom spoljnom politikom i jedinstvenom valutom do 1999. godine čime su postavljeni temelji za EU.

Kyoto Protocol, zagađenje

Kyoto Protocol, zagađenje

1992. – Vijeće sigurnosti UN-a, na zahtjev Makedonije, odobrava upućivanje 800 vojnika UN-a u tu bivšu jugoslovensku republiku.

1994. – Ruske trupe ušle u Čečeniju kako bi ugušile separatističku oružanu pobunu u toj autonomnoj republici i uspostavile svoju vlast.

1995. – Izraelske trupe na osnovu mirovnog sporazuma Izraela i PLO napustile Nablus, okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na Zapadnoj obali.

1997. – U Kjotu je poslije maratonskih pregovora potpisan Protokol o zaštiti životne sredine koji predviđa i smanjenje proizvodnje ugljendioksida i drugih štetnih gasova za koje se smatra da izazivaju efekte “staklene bašte” i globalno zagrijevanje. SAD nisu stavile svoj potpis uz objašnjenje da bi to nanijelo štetu njihovoj privredi. Protokol iz Kjota, koji je potpisala 141 država, stupio je na snagu 16. februara 2005. godine.

1999. – Umro je bosanskohercegovački istoričar Boris Nilević.

Esma Redžepova

Esma Redžepova

2001. – Članovi Međunarodnog savjeta za saradnju Hrvatske i BiH potpisali su u Zagrebu Ugovor o povratku izbjeglica, Protokol o slobodnom tranzitu kroz neumski koridor, Aneks ugovora o određivanju graničnih prelaza i Protokol o njihovoj kategorizaciji.

2002. – Prva evropska svemirska letjelica Ariana-5 eksplodirala je odmah pošto je lansirana iz Francuske Gvajane, nakon čega su se dva satelita, vrijedna 600 miliona dolara, srušila u Atlantik.

2016. -Umrla je Esma Redžepova, makedonska romska muzičarka. Njena ljepota, šarm i vještina izvođenja romske narodne muzike učinilo ju je veoma popularnom širom Evrope.

Posted by on 2017-12-11. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login