12.02. – Dogodilo se na današnji dan – Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Dresden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila. Umro njemački kompozitor Richard Wagner. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu počelo je suđenje bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću

 Galileo Galilei

Galileo Galilei

1633. – Rimokatolička inkvizicija uhapsila u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost Kopernikovog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod prijetnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

1668. – Španija je priznala nezavisnost Portugala.

1754. – Rođen je francuski svećenik i diplomata Charles Maurice de Talleyrand-Périgord, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine koja je zasijedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije je postajao sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao ga je i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.

Josip Ruđer Bošković

Josip Ruđer Bošković

1787. – Umro je matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svjetske nauke svog vremena. U 15. godini je iz rodnog Dubrovnika otišao u Rim, gdje je završio isusovački kolegijum. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaacu Newtnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Einsteina. Djela: “Teorija philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura ehistentijum”, “Opera partientija ad opticam et astronomiam”, “Elementorijum universea matheseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”.

Immanuel Kant

Immanuel Kant

1793. – Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske.

1804. – Umro njemački filozof Immanuel Kant, začetnik njemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa, čije je djelo donijelo revolucionarne promjene u modernoj filozofiji. Sa Hegelom, Fichteom i Schellingom pripadao je klasičnom njemačkom idealizmu ili u njegovom ličnom slučaju transcendentalnom idealizmu.  Glavna djela su mu “Kritika čistog uma”, “Kritika praktičnog uma” i “Kritika moći rasuđivanja”.

1809. – U Hodgenvilleu u Kentuckyju rođen Abraham Lincoln, predsjednik SAD-a od 1860. do 15. aprila 1865, kada je ubijen u atentatu. Od 1861. do 1865. vodio je rat protiv secesionista i uspio sačuvati Uniju, a 1863. je ukinuo ropstvo u SAD-u.

1818. – Čile proglasio nezavisnost od Španije.

1851. – Edward Hargraves našao zlato u Summerhill Creeku u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

Richard Wagner

Richard Wagner

1883. – Umro je njemački kompozitor Richard Wagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Giuseppea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, stvorivši “jedinstveno umjetničko djelo”, u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Djela: muzičke drame “Parsifal”, “Tanhojzer”, “Holanđanin lutalica”, “Rienci”, “Tristan i Izolda”, “Loengrin”, “Nirnberški majstori pjevači”, “Nibelunški prsten”, koji se sastoji od četiri drame – “Rajnsko zlato”, “Valkira”, “Zigfrid”, “Sumrak bogova”, muzičko-filozofske studije “Umjetničko djelo budućnosti”, “Umjetnost i revolucija”, “Opera i drama”.

1895. – Braća Lumière su patentirali u Parizu svoj izum: filmski projektor.

1945. – Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila je Budimpeštu, poslije 50 dana opsade tokom koje je ubijeno 50.000 njemačkih vojnika.

Drezden nakon bombardovanja

Drezden nakon bombardovanja

1945. – Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu 14 sati bombardovali njemački grad Dresden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila.

1974. – Umro je slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umjetnika 20. vijeka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Prije Drugog svjetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Poslije rata je postepeno mijenjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament su ga uputili na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

1974. – U Moskvi uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i protjeran je iz zemlje. Iz SAD-a se 1994. vratio u Rusiju.

1975. – Kiparski Turci su u sjevernom djelu ostrva, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili federalnu državu, dodatno pogoršavši višegodišnju napetu situaciju na tom mediteranskom ostrvu. Formirana je i “Turska ustavotvorna skupština”, za čijeg je prvog predsjednika izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

1989. – Sovjetska Crvena armija napustila je Kabul, glavni grad Afganistana.

ujedinjenje Njemačke

ujedinjenje Njemačke

1990. – SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države su objavili plan o ujedinjenju Njemačke.

1991. – Američki bombarderi su razorili sklonište u Bagdadu, identifikovano kao vojni položaj u kojem su civili potražili spas od napada iz zraka. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima su bili djeca i žene.

1993. – Jaser Arafat preuzeo dužnost prvog palestinskog predsjednika. Prethodno je PLO prihvatio rezoluciju UN-a kojom se priznaje država Izrael i otpočeo proces pregovora sa Izraelom u Oslu.

1999. – U Beogradu je sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

1999. – Senat SAD-a je predsjednika Billa Clintona oslobodio optužbi za krivokletstvo i opstrukciju pravde, čime je poslije godinu okončana seksualna afera sa Monicom Lewinsky i izbjegnut impičment (smjenjivanje).

1999. – Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica Sovjetskog bloka, priključile se NATO-u.

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević

2002. – Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu počelo je suđenje bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, BiH 1992-1995. i na Kosovu 1999. Početak procesa stoljeća pratilo je više od hiljadu svjetskih medija. Na zahtjev Haškog tribunala, vlasti Srbije su Miloševića isporučile Sudu u Haagu 28. juna 2001. Umro je u zatvorskoj ćeliji 11. marta 2006.

2006. – U mjestu Pelle na sjeveru Grčke otkrivena kraljevska grobnica, koja datira iz 200-300. godine p. n. e. To je najveća grobnica nađena u Grčkoj do sada.

2016. – Ruski patrijarh Kiril i papa Franjo sastali se u Havani na Kubi. Susret dvije najistaknutije ličnosti kršćanskog svijeta doživljen je kao gest velikog simboličkog značaja.

Posted by on 2019-02-12. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login