14.08. – Dogodilo se na današnji dan – U prvi nacistički koncentracioni logor Dachau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Formirana država Pakistan. Umro njemački književnik Bertolt Brecht.

1385. – Portugalci kod Aljubarrote pobijedili snage kralja Kastilje Huana I.

Sinjska alka
Sinjska alka

1040. – Škotskog kralja Dankana ubio Makbet, koji je potom vladao 17 godina. Makbetova vladavina, posebno način na koji je zaposjeo škotski tron, inspirisala je engleskog pisca Williama Shakespeara za jednu od njegovih najpoznatijih drama.

1385. – Pobjedom u bici kod Alžubarote portugalske snage spriječile pokušaj invazije kralja Kastilje Huana Prvog, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

1457. – Gutenbergova štamparija u Mainzu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. “Majnciški psaltir” bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

1715. – Osmanlijska vojska je poražena u pokušaju opsade Sinja u spomen na što je osnovana poznata Sinjska alka. Osmanlijsko-mletački ili Mali rat, koji je trajao oko četiri godine, započeo je i završio bitkom za Sinj, zbog čega se naziva i Sinjski rat.

1784. – Na otoku Kodijak, pored Aljaske, osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

John Galsworthy
John Galsworthy

1851. – Rodio se John Henry “Doc” Holliday, slavni američki kockar i revolveraš, legendarna ličnost američkog Divljeg Zapada.

1867. – Rođen engleski pisac John Galsworthy, snažan kritičar društva koje je u svojoj udobnosti neosjetljivo za bijedu i patnje siromašnih, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1932. U glavnom djelu, trilogiji o Forsajtima (“Saga o Forsajtima”, “Moderna komedija”, “Konac djela”), kritički je analizirao englesko društvo. Pisao je i drame, uključujući “Srebrnu kutiju”, “Borbu” i “Pravdu”, u kojima su ljudi žrtve “slijepih sila” – zakona, javnog mnjenja, novca – koje vitlaju i gospodare njihovim sudbinama.

1893. – U Francuskoj su, prvi put u svijetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1900. – Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking, čime je okončan “Bokserski ustanak” u Kini. Cilj ustanka je bio protjerivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana, kao eksponenata stranih ugnjetača.

1912. – Američki su se marinci iskrcali u Nikaragvi kako bi zaštitili tamošnju vladu od sve snažnijih revolucionarnih snaga.

1914. – Rođen je Alija Sirotanović, rudar-rekorder.

Dachau
Dachau

1920. – U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju “Male Antante”, vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske poslije Prvog svjetskog rata. Savezu je 19. 8. pristupila i Rumunija.

1934. – U prvi nacistički koncentracioni logor Dachau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svjetskom ratu, u tom logoru ubijeno 70.000 zarobljenika iz okupirane Evrope.

1936. – Poslije izbijanja fašističke pobune protiv španske republikanske vlade, osnovana je jedna od prvih dobrovoljačkih međunarodnih brigada koja je dobila naziv “Pariska komuna”. U internacionalnim brigadama u Španskom građanskom ratu borilo se oko 35.000 dobrovoljaca iz 53 zemlje, uključujući 1.700 Jugoslovena.

1941. – Britanski premijer Winston Churchill i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavili su Atlantsku povelju koja definira savezničke ratne ciljeve i predstavlja prvi stupanj povelje UN.

1941. – Rođen je američki gitarista David Crosby.

Katpitulacija Japana
Katpitulacija Japana

1945. – Japan je prihvatio savezničke zahtjeve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat.

1947. – Pakistan se osamostalio od Velike Britanije. Država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podjele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podijeljen na dva dijela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

1949. – U zapadnoj Njemačkoj održani prvi izbori poslije Drugog svjetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar zapadne Njemačke.

1956. – Umro je njemački književnik Bertolt Brecht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. vijeka, umro je 1956. Po povratku u Njemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u istočnom Berlinu čuveno pozorište Berlinski ansambl. Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svoga izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana Bertolt Brecht je najistaknutiji njemački dramatičar 20. vijeka.

1969. – Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Sjevernu Irsku da bi spriječila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata. Ovaj potez britanske vlade samo je rasplamsao sukobe širom Sjeverne Irske.

1970. – SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose poslije 18-godišnjeg prekida.

1971. – Bahrein se osamostalio od Velike Britanije.

Alija Sirotanović
Alija Sirotanović

1980. – Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na cijelu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su utjecali i na promjene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

1988. – Umro italijanski konstruktor sportskih automobila Enzo Anselmo Ferrari. Osnivač je automobilske tvrtke Ferrari, a 1929. osnovao je vlastitu automobilsku momčad Scuderia Ferrari, koja je danas jedna od najuspješnijih momčadi u Formuli 1.

1996. – Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, poslije 48 godina.

Bertold Brecht
Bertold Brecht

2000. -Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija donijelo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu.

2001. – Albanski pobunjenici pristali su da predaju oružje NATO vojnicima koji će biti razmješteni u Makedoniji poslije obećane amnestije i političkih reformi.

2004. – U Krakovu umro Česlav Miloš (93) poljski pisac i dobitnik Nobelove nagrade.

2008. – SAD i Poljska potpisale preliminarni sporazum o planiranoj gradnji američkog raketnog štita na poljskoj teritoriji.

2010. – Umro fotograf Herman Leonard, jedan od najvećih fotografa jazz-scene sredinom dvadesetog vijeka. Slavu je stekao crno-bijelim fotografijama džez-velikana poput Billie Holiday, Dukea Ellingtona, Louisa Armstronga i Franka Sinatre.

2015. – Kuba i SAD su obnovile diplomatske odnose i na zgradi ambasade SAD u Havani podignuta je američka zastava, 54 godine nakon što je spuštena i skinuta usljed prekida saradnje dvije zemlje.

Posted by on 2022-08-14. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login