399. – Grčki filozof Sokrat osuđen na smrt zbog toga što “ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država, nego uvodi nova božanstva”.
1115. – Papa Pascal II priznao je red Malteških vitezova, osnovan u Jerusalemu, gdje su pored crkve Svetog Ivana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije su dobili zadatak da brane Svetu zemlju.
1564. – Rodio se Galileo Galilei (1564. – 1642.) talijanski fizičar, matematičar i astronom. Smatra se ocem moderne astronomije.
1573. – Matija Gubec, vođa brutalno ugušene seljačke bune mučen je i pogubljen na Markovom trgu.
1710. – Rođen francuski kralj Luj Petnaesti, koji je poslije smrti pradjeda Luja Četrnaestog preuzeo prijesto u petoj godini života i vladao do smrti 1774. Tokom vladavine ponašao se krajnje rasipnički i od njega potiču riječi: “Poslije mene potop“. Vodio je neuspješan rat za austrijsko nasljeđe i Sedmogodišnji rat poslije kojeg je Francuska morala da Velikoj Britaniji prepusti Kanadu, ukinuo je jezuitski rimokatolički red i konfiskovao im imovinu.
1781. – Umro je njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing, oduševljeni pristalica prosvjetiteljstva, utemeljivač savremene njemačke književnosti i estetike. Odlučujuće je doprinio oslobađanju njemačke drame od uticaja klasičnih i francuskih modela. Djela: drame “Mis Sara Sampson”, “Emilija Galoti”, “Mudri Natan”, komedija “Mina od Barnhelma”, kritike “Pisma o najnovijoj književnosti”, “Hamburška dramaturgija”, “Laokoon”, polemička satira “Vaspitanje ljudskog roda”, “Anti-Gece”.
1794. – U revolucionarnoj Francuskoj službeno proglašena zastava Francuske.
1861. – Rođen engleski filozof Alfred North Whitehead, jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. vijeka. Prvo se bavio matematičkom logikom i zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom napisao je “Principi matematike”. Potom je razvio originalnu metafiziku, kosmološko gledište o “vječnim objektima” i događajima i organizmičku filozofiju prirode. Smatrao je da filozofija ima sudbonosan socijalno-istorijski značaj. Ostala djela: “Rasprava o univerzalnoj algebri”, “Organizacija mišljenja”, “Istraživanje principa prirodnog znanja”, “Nauka i moderni svijet”, “Proces i realnost”, “Smjeli poduhvati ideja”, “Religija u bitnim svojstvima”.
1898. – Počeo američko-španski rat, u kojem su SAD od Španije preotele Filipine, Guam, Portoriko i Kubu.
1922. – Održana prva sjednica Međunarodnog suda pravde u Hagu, koji je osnovala Liga naroda zbog rješavanja međudržavnih sporova.
1942. – Japanske trupe su u Drugom svjetskom ratu zauzele Singapur i zarobile 85.000 hiljada britanskih vojnika, nanijevši Velikoj Britaniji najveći vojni poraz u istoriji. Veliko pomorsko uporište palo je zbog krupne strateške greške: britanska komanda je, računajući jedino na napad s mora, ostavila nezaštićeno zaleđe prema Malaji.
1944. – Britanske avio snage bombardirale su Berlin.
1964. – Na osnovu Ustava iz 1963. konstituiran Ustavni sud BiH.
1965 – U Santa Monici umro popularni američki džez-pjevač i pijanist Nat King Cole. Svjetsku slavu stekao je zahvaljujući svom nježnom baritonu. On je bio jedan od prvih crnih Amerikanaca kojeg su ugostile brojne televizije.
1965. – Kanada je prihvatila novu crveno-bijelu zastavu s crvenim javorovim listom.
1989. – Sovjetske trupe napustile su Afganistan.
1996. – Vlada BiH je objavila da je u ratu 1992-1995. nestalo oko 30.000 ljudi, od kojih više od 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.
1999. – U Keniji je uhapšen lider kurdskih pobunjenika Abdulah Ocalan i isporučen Turskoj, gdje je osuđen na smrt zbog izdaje i prebačen u ostrvski zatvor Imrali. Kazna je kasnije preinačena na doživotni zatvor.
2001. – U časopisu Nature po prvi je put javno objavljena kompletna skica ljudskog genoma.
2002. – Predsjednik SAD-a George Bush objavio je da njegova zemlja ima alternativni plan za smanjenje emisije gasova, koje je regulisano Protokolom o globalnom zagrijavanju u Kjotu 1997. Iako emituju četvrtinu količine gasova koji stvaraju efekt staklene bašte, SAD su odbacile Protokol iz Kjota zbog štete po nacionalnu industriju.
2003. – U više od 600 gradova svijeta između 10 i 30 miliona ljudi protestvovalo je protiv američkog rata u Iraku. To su bile najveće mirovne demonstracije u svjetskoj historiji.
2003. – Vatikan je otvorio zapečaćenu arhivu o vezama te države sa Njemačkom između 1922. i 1939. godine, kada je Eugenio Pacelli (kasnije papa Pije XII) bio sekretar Vatikana. Arhiva posjeduje podatke o stradanju Jevreja.
2005. – Pokrenut je YouTube, najveća svjetska stranica za video-sharing.
2011. – U libijskom gradu Al-Baidi izbili antivladini protesti inspirisani događajima u Tunisu i Egiptu, koji su se potom proširili na cijelu zemlju. Demonstranti su tražili reforme i odlazak sa vlasti Muamera Al-Gadafija. Uskoro je uslijedio krvavi građanski rat.
You must be logged in to post a comment Login