1215. – Engleski kralj John svojim je pečatom potvrdio Veliku povelju slobode (lat. Magna Charta Libertatum) – temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne historije.
1409. – Dvostrukim raskolom Katolička Crkva dobila je u Pisi trećeg papu, osim onih u Rimu i Avignonu.
1520. – Papa Lav Deseti ekskomunicirao iz Rimokatoličke crkve njemačkog crkvenog reformatora Martina Luthera, osudivši njegove teze kao heretiku, što je u to vrijeme značilo kaznu goru od smrtne, ali je Luther pred mnoštvom zadivljenih posmatrača spalio papsku bulu o isključenju. Ideje o reformi Crkve sistematizovane u 95 teza Luther je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Wittenbergu, označivši početak raskola katoličke Evrope. Poslije toga njegove reforme su prihvaćene u većem dijelu Njemačke, a luteranska verzija protestantizma se raširila i u mnoge zemlje zapadne Evrope, posebno u Skandinaviji i stekla dosta pristalica u sjevernoj Americi.
1752. – Benjamin Franklin dokazao da je munja zapravo elektricitet.
1775. – Kongres američkih kolonija pobunjenih protiv britanske vlasti, tzv. Kontinentalni kongres, izabrao Georgea Washingtona za generala i glavnokomandujućeg vojske Ujedinjenih kolonija.
1873. – Njemački arheolog Heinrich Schliemann otkrio u Maloj Aziji u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom zidine Troje, drevnog grada koji je pao pred naletima antičkih grčkih junaka. Troja je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. vijeku prije n.e.
1882. – Rođen rumunski general i državnik Jon Antonesku, diktator pronjemačke vlade u Drugom svjetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na SSSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i strijeljan.
1910. – Student prava Bogdan Žerajić ubio se poslije neuspjelog atentata u Sarajevu na poglavara okupirane Bosne i Hercegovine, austrougarskog generala Marijana Varešanina. Njegova žrtva bila je primjer za revolucionarnu omladinu iz pokreta “Mlada Bosna”, koja je 28. juna 1914. organizovala atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda.
1914. – Rođen je ruski državnik Jurij Vladimirovič Andropov, sovjetski lider od 1982. do smrti u februaru 1984. Od 1967. do 1982. bio je predsjednik Komiteta državne bezbjednosti, generalni sekretar vladajuće Komunističke partije je postao u novembru 1982, poslije smrti Leonida Iljiča Brežnjeva, a predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR u junu 1983.
1920. – Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije, Guglielmo Marconi, u Engleskoj emitovao prvi muzički radio prijenos, pjesmu australijske operske pjevačice Nellie Melba.
1924. – Indijanci dobili status građana SAD-a.
1927. – Rođen je Hugo Pratt, italijanski crtač stripova.
1940. – U Drugom svjetskom ratu njemačke trupe probile Maginot liniju kod Sedana.
1954. – Osnovana je UEFA (Union of European Football Associations) u Bazelu, u Švicarskoj. To je organizacija koja predstavlja administrativni i kontrolni organ europskog nogometa.
1975. – Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope, pobjedom nad reprezentacijom SSSR-a u Beogradu.
1982. – Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su se Britancima, čime je okončan Foklandski rat.
1988. – Pakistanski predsjednik Zia-ul-Haq objavio da će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.
1993. – Na sarajevskom aerodromu potpisan Sporazum o prekidu neprijateljstava između komandanata Vojske Republike Srpske general-potpukovnika Ratka Mladića, komandanta Armije BiH pukovnika Rasima Delića i komandanta Hrvatskog vijeća obrane general – brigadira Milivoja Petkovića.
1995. – UN usvajaju rezoluciju o proširenju svojih snaga u Bosni i Hercegovini, koju čine 12.000 britanskih, francuskih i holandskih vojnika.
1996. – Umrla je američka pjevačica Ella Fitzgerald, nekrunisana “kraljica jazza”, savršene tehnike, izvanredne improvizatorske imaginacije i širokog glasovnog raspona. Čuveni su njeni zajednički nastupi s velikim jazz muzičarima Armstrongom, Ellingtonom i Bassieom.
1998. – Milorad Krnojelac, koga Haški tribunal tereti za ratne zločine na prostoru BiH, uhapšen je u Foči, u sektoru pod komandom francuske brigade SFOR-a.
1999. – Izrael i Vatikan uspostavili pune dipolmatske odnose.
2000. – U pokušaju atentata u Budvi lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vrijeme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.
2001. – Pored Petrovog Sela kod Kladova u Srbiji, otkrivena masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tijela za koja se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu u prvoj polovini 1999.
2001. – Formirana je “Šangajska organizacija za suradnju (SCO)”, koju osnivaju lideri Kine, Kazahstana, Kirgistana, Rusije, Tadžikistana i Uzbekistana.
2006. – Srbija je priznala neovisnost Crne Gore, nakon što su Crnogorci skoro mjesec dana prije izglasali na referendumu odvajanje od Srbije.
2008. – Novi kosovski Ustav stupa na snagu, nakon što ga je predsjednik Fatmir Sejdiu i službeno inaugurirao na svečanosti u Prištini. Bio je usvojen na sjednici Skupštine Kosova 9. aprila.
2010. – Umro je Bekim Fehmiu, kosovski i jugoslavenski glumac. On je prvi kosovski Albanac koji je bio pozorišni i filmski glumac, koji je nastupao i snimao širom bivše države u 41 filmu od 1953. do 1998. Uživao je veliku popularnost.
2012. – Sud za ratne zločine u Sarajevu osudio je četvoricu bivših pripadnika Vojske RS-a Stanka Kojića, Franca Kosa, Zorana Goronju i Vlastimira Golijana na 142 godine zatvora zbog učešća u masovnom pogubljenju Bošnjaka 1995. godine iz Srebrenice.
You must be logged in to post a comment Login