15.08. – Dogodilo se na današnji dan – Otvoren je muzički festival “Woodstock”, najveći rock festival ikada održan sa preko pola miliona. Za mnoge je Woodstock najbolji primer kontrakulture 1960-ih i hipi-ere. Rođen Ivan Meštrović, jedan od najvećih kipara svih vremena.

Napoleon

Napoleon Bonaparta

1534. – Španski monah Ignacio de Loyola osnovao je u Parizu rimokatolički jezuitski red, koji je papa Pavle III priznao šest godina kasnije.

1571. – Osmanlije su pokušale zauzeti grad Korčulu, krenuvši na nju s dvadeset velikih brodova. Iznenadni udar nevremena ali i uspješna korčulanska obrana odagnala je Osmanlije od napada, prisilivši ih na bijeg te su produžili prema Hvaru, koji napadaju i pustoše.

1769. – Rođen francuski vojskovođa i car Napoleon Prvi Bonaparta, jedan od najvećih osvajača u historiji, čiji su pohodi izmijenili Evropu i okončali feudalizam. Nakon poraza kod Vaterloa 1815. prognan je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gdje je umro 1821.

1771. – Rođen je škotski pisac Walter Scott, tvorac modernog istorijskog romana. Skupljao je i narodne pjesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski jezik bh. narodnu pjesmu “Hasanaginica”. Djela: Waverly, Crni patuljak, Rob Roy, The Heart of Midlothian, The Bride of Lammermoor, Ivanhoe, The Fortunes of Nigel, Quentin Durward, Život Napoleona Bonapartea, Pisma o demonologiji i čarobnjaštvu…

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović

1883. – Rođen je hrvatski kipar i arhitekt Ivan Meštrović. Njegov izniman kiparski talent očituje se u lirskoj i dramskoj ekspresiji ljudskoga tijela, što ga svrstava među istaknute ličnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. vijeka i nesumnjivo među najistaknutije hrvatske umjetnike čije je djelo u svoje doba doživjelo svjetska priznanja. Diplomirao je likovnu akademiju u Beču, a bio je profesor na likovnim akademijama u Zagrebu, Syracusi i South Bendu.

1834. – Britanski parlament usvojio zakon o kolonizaciji Južne Australije.

1888. – U Carnarvonshireu u Velsu rođen engleski pukovnik Thomas Edward Lawrence, arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Postao je poznat kao Lawrence od Arabije, kada je u Prvom svjetskom ratu (1917-1918) poveo Arape u rat protiv Turske. Poginuo je u prometnoj nesreći u Dorsetu vozeći motocikl 19. maja 1935. godine

1914. – Za promet je otvoren Panamski kanal, prokop dug 81,6 kilometara, koji u najužem dijelu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920.

1918. – SAD su prekinule diplomatske odnose s Rusijom, nakon uspostavljanja boljševičke vlasti.

1944. – Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom svjetskom ratu počela je operacija “Dragon”, čime je otvoren drugi front nakon iskrcavanja saveznika u Normandiji u junu.

1944. – U Drugom svjetskom ratu formiran je Korpus Narodne odbrane Jugoslavije.

1947. – Indija se osamostalila od Velike Britanije.

1961. – Započela izgradnja Berlinskog zida.

1962. – Probijen cestovni tunel ispod Mont Blanca, kojim je francuski grad Chamonix povezan sa italijanskom dolinom Aoste.

Woodstock

Woodstock

1969. – Otvoren je muzički festival “Woodstock”, najveći rock festival ikada održan. Neočekivani događaj cijele jedne generacije: od očekivanih oko 200 hiljada posjetilaca cifra je narasla na nevjerovatnih pola miliona, dok je još dvaput toliko ostalo na zakrčenim prilaznim putovima (50 kilometara u krugu je promet bio paraliziran).  Za mnoge je Woodstock najbolji primer kontrakulture 1960-ih i hipi-ere.  Festival se dešava tokom političko-vojnih problema Amerike sa Vijetnamom i situacijom oko rasizma. Tako festival rađa novu mini-naciju koja se bori za svoja prava. Kasnije je snimljen dokumentarni film Woodstock koji je dobio Oscara u kategoriji dokumentarnog filma. Između ostalih, nastupali su: Janis Joplin, Joan Baez, Crosby, Santana, Stills, Nash & Young, Grateful Dead, Creedence Clearwater Revival, Jefferson Airplane, The Who, Joe Cocker and The Grease Band, Blood, Sweat & Tears, Jimi Hendrix… 

Walter Scott

Walter Scott

1971. – Bahrein stekao nezavisnost poslije vijek i po britanske kolonijalne vlasti.

1990. – Predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio sovjetsko državljanstvo Aleksandru Solženjicinu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, koji je 1974. pod pritiskom vlasti prinuđen da emigrira na Zapad.

1994. – U Sudanu je uhapšen i izručen Francuskoj jedan od najpoznatijih svjetskih terorista Iljič Ramirez Sanchez, poznat kao “Carlos the Jackal”.

1995. – Japan je, 50 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, prvi put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.

1996. – Nakon četiri godine ponovo je otvoren sarajevski aerodrom za komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u BiH (1992-95) slijetali samo službeni avioni i avioni sa humanitarnom pomoći.

Ena Begović

Ena Begović

2000. – U saobraćajnoj nesreći na ostrvu Brač smrtno stradala Ena Begović, hrvatska glumica. Punih 16 godina radila je kao glumica u Hrvatskom narodnom pozorištu Zagrebu. U tom je razdoblju odigrala više od 20 glavnih uloga među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina i druge. U 20-godišnjoj filmskoj karijeri snimila je više od deset filmova od kojih su najpoznatiji: Treća žena, Pad Italije, Četverored i drugi.  Ena Begović je za ulogu barunice Castelli u filmu Glembajevi na Festivalu igranog filma u Puli 1988. godine nagrađena Zlatnom arenom za epizodnu žensku ulogu koju je odbila, jer ju je smatrala glavnom.

2001. – Makedonski parlament odobrio je dolazak 3.500 vojnika NATO u cilju razoružanja albanskih pobunjenika.

2001. – Potpukovnik VRS Dragan Jokić, čije ime se nalazilo na javnoj optužnici, predao se zvaničnicima Tribunala u bazi SFOR-a u Ramićima kod Banja Luke, a potom i formalno uhapšen i prebačen u Hag.

2002. – Policija u Zimbabveu počela da hapsi bijele farmere koji su se oglušili o vladino naređenje da napuste svoju zemlju kako bi ona bila dodijeljena crncima bezemljašima.

Carlos the Jackal

Carlos the Jackal

2005. – Poslije 38 godina izraelske okupacije zvanično je počela evakuacija jevrejskih naselja u pojasu Gaze.

2014. – Umro je bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser Sulejman Kupusović. Bio je žestok kritičar vlasti, ali i stanja svijesti vlastitog naroda koji trpi nepravdu. Dobitnik je brojnih priznanja.

Posted by on 2018-08-15. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login