15.10. – Dogodilo se na današnji dan – Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi se put u historiji plasirala na Svjetsko prvenstvo u nogometu. Francuski oficir Alfred Dreyfus uhapšen je zbog uhođenja, čime je počela Dreyfusova afera. Rođen Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog.



Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron

70. p.n.e. – Rođen je rimski pjesnik Vergilije. U junačkom epu “Enejida” (12 knjiga, 9.896 heksametara), pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: “Pastirske pjesme” (ekloge, 900 heksametara), “Pjesme o poljoprivredi” (georgike, 2.000 heksametara).

533. – Rimski vojskovođa Belizar osvaja Kartagu i ukida Vandalsko kraljevstvo.

1529. – Završena prva opsada Beča povlačenjem turske vojske sultana Sulejmana Veličanstvenog.

1542. – Rođen mogulski car Abu’l-Fath Jalal ud-din Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gujarat i Kashmir i osvojio Afganistan. Proveo je značajne reforme, ukinuo ropstvo i pokušao da stvori novu sinkretističku religiju koja bi ujedinila Hinduse i muslimane.

1552. – Ivan Grozni anektira Kazanski kanat.

 Abu’l-Fath Jalal ud-din Akbar
Abu’l-Fath Jalal ud-din Akbar

1581. – Pod pokroviteljstvom Catherine de’ Medici u Parisu izvedena prva cjelovečernja baletska predstava, pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.

1582. – U Španiji, Portugalu i papskim državama u Italiji počela primjena gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano 10 dana, a 5. oktobar 1582. postao 15. oktobar.

1608. – Rođen je italijanski fizičar i matematičar Evangelista Torricelli, koji je otkrio princip živinog barometra. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Bio je saradnik Galilea Galileja, a poslije njegove smrti naslijedio je katedru za matematiku nauniverzitetu u Firenzi.

1814. – Rođen je ruski pjesnik Mihail Jurjevič Ljermontov. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman “Junak našeg doba”, drama “Maskarada”, poeme “Demon”, “Mciri”, “Pjesma o trgovcu Kalašnikovu”, pjesme “Oblaci”, “Misao”, “Prorok”, “Dimiskija”, “Otadžbina”, “Borodino”.

Friedrich Nietzsche
Friedrich Nietzsche

1844. – Rođen je Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog, koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. vijeka. Tvrdi da čovjeka u životu tjera “želja za moći” te da će se društvo razviti u “nadljude”. Nietzsche je bio strastveni kritičar tada vladajućeg morala i vjerovanja. Nietzsche tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba.  Svoju filozofiju Nietzsche zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa “moral stada”, moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.

1894. – Francuski oficir Alfred Dreyfus uhapšen je zbog uhođenja, čime je počela Dreyfusova afera. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Dreyfus rehabilitovan.

Alfred Dreyfus
Alfred Dreyfus

1917. – U šumi Vincennes, nadomak Pariza, strijeljana Mata Hari, najpoznatija žena špijun u Prvom svjetskom ratu. Profesionalna plesačica, specijalizovana za egzotične plesove iz Indije i sa Jave, koja je važila za najljepšu ženu svog vremena, osuđena je na smrt zbog špijunaže u korist Njemačke.

1923. – Rođen je italijanski književnik Italo Calvino.

1926. – Rođen je francuski filozof Michel Foucault.

1945. – Premijer “višijevske Francuske” u Drugom svjetskom ratu Pierre Laval ubijen na osnovu sudske presude – zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

1946. – Njemački ratni zločinac Herman Göring izvršio je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nürnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.

1949. – U Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai. Na montiranom sudskom procesu oni su
osuđeni na smrt kao „buržoaski revizionisti i titoisti“. Posmrtno rehabilitovani 1956. kao žrtve kulta ličnosti.

Margareta Gertruda Zele, Mata Hari
Margareta Gertruda Zele, Mata Hari

1960. – Rođen je jugoslovenski glumac Slavko Štimac.

1964. – Nikita Hruščov smijenjen sa mjesta prvog sekretara Sovjetske komunističke partije, na njegovo mjesto došao Leonid Brežnjev. Novi premijer postao Aleksej Kosigin.

1964. – Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. oktobra, kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik SAD-a, taj datum proglasio Danom bijelog štapa.

1987. – U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso, kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.

1989. – Umro je jugoslovenski književnik Danilo Kiš, jedan od najvećih pisaca novije jugoslovenske književnosti. Danilo Kiš je pisao pripovjetke, romane, drame, pjesme, eseje i polemičke rasprave, a prevodio je s ruskog, mađarskog, francuskog i engleskog. Preveden je na mnoge svjetske jezike i dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada (“Mansarda, “Bašta, pepeo”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, “Rani jadi”, Enciklopedija mrtvih”, “Čas anatomije”).

Danilo Kiš
Danilo Kiš

1990. – Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira.

1991. – Skupština BiH donijela “Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine”. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

1993. – Nobelovu nagradu za mir dobili su predsjednik Južne Afrike Frederik Vilem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.

1997. – Kongoanski pobunjenici ušli u glavni grad Brazavil i zbacili predsjednika Paskala Lisubu. Poslije četvoromesječnog građanskog rata, na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Sasu Ngueso.

Orhan Pamuk
Orhan Pamuk

2001. – Umro je Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče. Teme koje su gospodarile njegovim pričama bile su o samoći, o pijanstvima i mahmurlucima, i o naoko uobičajenim ljudskim životima.

2003. – Kina je u svemir lansirala Shenzhou 5, svoju prvu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom, a u njoj se nalazi astronaut Yang Liwei.

2006. – Turski pisac, romansijer Orhan Pamuk dobio Nobelovu nagradu za književnost.

2009. – BiH, zajedno sa Libanom, Brazilom, Gabonom i Nigerijom, izabrana je za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a u 2010. i 2011. godini.

2010. –  U Alpama, kroz masiv Gotthard, u Švajcarskoj, probijen je najduži željeznički tunel na svijetu od 57 kilometara. Probijanje tunela počelo je 1993, a izgradnja je procijenjena na sedam milijardi eura. Službeno je otvoren 1. juna 2016. godine.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine se plasirala na Svjetsko prvenstvo u nogometu

2013. – Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi se put u historiji plasirala na Svjetsko prvenstvo u nogometu.

2013. – Švicarska je, potpisavši međunarodni sporazum o borbi protiv utaje poreza, ukinula bankarsku tajnost, čime je označen kraj specifične pozicije bankarskih računa u toj zemlji.



Posted by on 2020-10-15. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login