16. 10. – Dogodilo se na današnji dan – Rođeni Oscar Wilde, Günter Grass, Eugene Gladstone O’Neill,

Marie Antoinette, Marija Antoaneta

Marie Antoinette

456. – Ricimer pobjeđuje u bitci rimskog cara Avita nakon čega postaje gospodar carstva.

1758. – Rođen je američki filolog i leksikograf Noah Webster, simbol leksikografske tradicije u SAD. Objavio je 1806. “Sažeti rječnik engleskog jezika”, a 1828. rječnik koji i sada nosi njegovo ime. Izuzetno obimne “potomke” Vebsterovih rječnika smatraju najboljim rječnicima savremenog engleskog jezika.

1793. – Pogubljena je francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja Šesnaestog i kćerka austrijske carice Marije Terezije. Kad je 1789. izbila Francuska revolucija, postala je jedna od najomraženijih ličnosti. Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: “Ako nemate hljeba, jedite kolače“. Pod optužbom da je vezama sa bečkim dvorom izdala Francusku, pogubljena je na giljotini pred 300.000 Parižana.

1801. – Rođen je hrvatski ban Josip Jelačić.

Eugene Gladstone O'Neill

Eugene Gladstone O’Neill

1813. – Počela je trodnevna “Bitka narodakod Lajpciga, u kojoj su se snage francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte našle pod udarom udruženih saveznika – Rusije, Pruske i Austrije. Francuska armija je potučena, a 19. oktobra saveznici su zauzeli Lajpcig. Poslije poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko mjeseci kasnije bio je prisiljen da abdicira.

1846. – Amerikanac William Morton izveo je prvu anesteziju pomoću etera.

1853. – Objavom rata Rusiji,  Osmansko carstvo je započelo Krimski rat u kojem su joj se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardinija (Pijemont). U tom ratu Rusija je poslije ogorčenih borbi doživjela poraz. Rat je trajao do februara 1856.

1886. – Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, predvodnik borbe za stvaranje Izraela i prvi predsjednik vlade te zemlje od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. Iz rodne Poljske otišao je 1906. u Palestinu i bio je među pionirima seljačkog kolektivizma i radničkog pokreta. Osnovao je 1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa. Kao predsjednik vlade, od različitih gerilskih grupa stvorio je izraelsku armiju.

1888. – Rođen je američki pisac Eugene Gladstone O’Neill, tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prerasta u brutalnost. Drame i trilogija “Elektri priliči crnina”, u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primijenio na moderan svijet, odnosno američko društvo u vrijeme građanskog rata, donijeli su mu svjetsku slavu. Ostala djela: drame “Iza horizonta”, “Ana Kristi”, “Sva božija djeca imaju krila”, “Veliki bog Braun”, “Car Džons”, “Dugo putovanje u Evropu”, “Žudnja pod brijestovima”.

1895. – Grupa zagrebačkih studenata izrazila je svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića. Nisu željeli spaliti službenu mađarsku zastavu s kraljevskim insignijama kako ne bi povrijedili cara i kralja Franju Josipa I. koji je tih dana bio u posjetu Zagrebu radi otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Uhapšena su 24 studenta, među njima Stjepan Radić i Vladimir Vidrić. Radić je od svih najoštrije kažnjen, sa 6 mjeseci zatvora.

Oscar Wilde

Oscar Wilde

1854. – Rođen je irski književnik Oscar Wilde. Najveći uticaj na Oscara Wildea kao umjetnika u to vrijeme su imali Svinburn, Volter Walter Pater i John Ruskin. Na Oxfordu je zbog svog ekscentričnog ponašanja imao problema sa profesorima. Tokom 1875/1876. godine Wilde je objavio poeziju u nekoliko literarnih magazina. Godine 1876. ponovo se našao u Irskoj zbog smrti oca i nastavio sa objavljivanjem poezije, a 1878. je dobio Nagradu za englesku književnost. Ubrzo je napustio Oxford i otišao u London, gdje je polako stekao popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik i esteta, 1882. godine je otišao da predaje u Americi. Poslije povratka iz Amerike živio je nekoliko mjeseci u Parizu. Godine 1884. oženio je Constanceu Lloyd u Londonu i dobio dva sina Cyrila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a pored toga je i dalje pisao poeziju i drame. Godine 1890. objavio je svoje najčuvenije djelo, roman: „Slika Dorijana Greja“. U to vrijeme je Wilde doživio najveću slavu. Ali u ljeto 1891. godine upoznao je lorda Alfreda Douglasa, s kojim započinje ljubavnu aferu i spoznaje svoju homoseksualnost. U to vrijeme postaje alkoholičar, a njegova slava počinje polako da se gasi. 1895. godine je osuđen na dvije godine prinudnog rada zbog „nakaznog ponašanja“. Poslije povratka iz zatvora, seli se u Pariz, gdje je umro 30. novembra 1900. godine, napušten od svih.

Enver Hoxha

Enver Hoxha

1908. – Rođen je Enver Hoxha, šef vladajuće “Partije rada Albanije” od 1948. do smrti 1985. Između dva svjetska rata bio je sekretar poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956. i Staljinov koncept vlasti, čak i poslije 20. kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza na kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije se oslonio na Peking. Izgradio je brutalan i represivan sistem u svojoj zemlji. Nikada nije krio teritorijalne pretenzije prema teritoriji Srbije (Kosovo), kao i drugim teritorijama tadašnje Jugoslavije. Pravi je tvorac savremenog velikoalbanskog projekta.

1925. – Potpisan je garantni pakt Njemačke, Belgije i Francuske o međusobnom poštovanju granica, koji je nacistička Njemačka pogazila 15 godina kasnije kad je okupirala te dvije zemlje.

Günter Grass

Günter Grass

1927. – Rođen je njemački pisac Günter Grass, koji je svjetski uspjeh postigao već prvim romanom “Limeni doboš”, ispoljivši vitalnu pripovjedačku snagu, egzaktno fiksiranje malograđanske sredine u vrijeme nacizma, jedak cinizam i grotesku kojima razgolićuje društvene konvencije i ideologiju. U javnom životu često se upuštao u žestoke polemike i osporavanja, posebno politike vlade u Bonu, optužujući je, na primjer, da vodi “varvarsku politiku” prema strancima i da Tursku snabdijeva oružjem kojima Ankara “uništava sopstveni narod”, zbog čega se “stidi sopstvene zemlje” koja sve svodi na privredne kriterijume. Ostala djela: romani “Limbur”, “Pseće godine”, “Lokalna anestezija”, “Susret u Telgteu”, “Široko polje”, novela “Mačka i miš”, drame “Poplava”, “Plebejci uvježbavaju ustanak”, zbirke pjesama “Čvorište pruga”, “Ispitan”. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1999. godine.

1934. – Započeo je Dugi marš kineskih komunista. U proboju ka sjeveru, kroz četvorostruku blokadu Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka, pređeno više od 11.000 kilometara i marš je okončan poslije godinu dana spajanjem dijelova kineske Crvene armije u provinciji Sjeverni Šensi.

1940. – Uspostavljen je varšavski geto. Jedan dio grada Varšave bio je posve izoliran gradnjom zidova, zazidavanjem vrata i prozora na zgradama. Iz njega su iseljeni drugi stanovnici i prisilno smješteni Židovi. Sredinom 1942. tu je bilo stiješnjeno pola miliona ljudi, trpeći od neimaštine, bolesti, gladi… U julu 1942. započeta je deportacija u logore smrti te je do aprila 1943. ostala polovica početnog broja. Dana 18. aprila 1943. dolazi do očajničkog ustanka. Slabo naoružani ustanici pružali su otpor sve do kraja maja i konačno se SS odlučio na sustavno spaljivanje cijelog geta. 20.000 preživjelih odvedeno je u logore smrti.

Nürnberg

Nürnberg, suđenje

1946. – Na današnji dan smaknuti su nacisti osuđeni na smrt na suđenju u Nürnbergu. Od 22 osuđenika na tom procesu, na smrt ih je osuđeno 12. Međutim, dvojica (zapovjednik Luftwaffe Reichsmarschall Hermann Göring i Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann) su izvršili samoubistvo. Stoga je na današnji dan smaknuto tačno 10 nacističkih zločinaca. Bili su to poimence: Wilhelm Keitel – feldmaršal i zapovjednik vrhovne komande njemačkih oružanih snaga (Oberkommando der Wehrmacht); Ernst Kaltenbrunner – SS-Obergruppenführer i šef Glavne sigurnosne službe Reicha (Reichssicherheitshauptamt); Joachim von Ribbentrop – Hitlerov ministar vanjskih poslova; Alfred Jodl – šef operativnog stožera njemačkih oružanih snaga; Arthur Seyss-Inquart – upravitelj okupirane Nizozemske; Hans Frank – generalni guverner okupirane Poljske; Wilhelm Frick – Hitlerov ministar unutrašnjih poslova; Alfred Rosenberg – ministar za okupirana istočna područja; Fritz Sauckel – organizator prisilnog rada; Julius Streicher – izdavač nacističkih novina “Der Stürmer”.

1949. – Porazom prokomunističke Demokratske armije Grčke okončan je trogodišnji građanski rat, što je bila posljedica činjenice da se dogodila vojna intervencija Britanije i SAD u korist monarhista i klerofašista.

1964. – Kina je testirala prvu nuklearnu bombu.

Karol Wojtyla, John Paul II

Karol Wojtyla, John Paul II

1968. – Moskva i Prag su potpisali sporazum o prisustvu sovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih zemalja Varšavskog pakta zaposjele tu zemlju 21. avgusta 1968. kako bi odstranile proreformski nastrojenog Aleksandra Dubčeka i njegovu vladu kao i masovni pokret koji ih je podržavao.

1973. – Henry Kissinger i Vijetnamac Le Duc Tho dobili Nobelovu nagradu za mir.

1978. – Poljski kardinal Karol Wojtyla izabran za papu i preuzeo ime Ivan Pavao II.

1980. – Umro je italijanski političar Luigi Longo, prvi predsjednik Komunističke partije Italije, koji je poslije smrti jednog od osnivača partije Palmira Togliattia 1964. postao njen generalni sekretar, a 1972. predsjednik. Član partije je od osnivanja 1921. i predvodio je antifašističku borbu u sjevernoj italijanskoj provinciji Pijemont. Poslije hapšenja pod fašističkim režimom Benita Musolinija 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. radi borbe protiv fašizma. Pod ilegalnim imenom Galo u Španskom građanskom ratu, u kojem je ranjen, bio je generalni inspektor Internacionalnih brigada. Poslije poraza republikanaca u Španiji interniran je u koncentracioni logor u Verneu, odakle je izručen na zahtjev italijanskih vlasti. Po puštanju s robije 1943. bio je jedan od vođa oružane borbe protiv fašista u Drugom svjetskom ratu.

Augusto Pinochet

Augusto Pinochet

1981. – Umro je izraelski general i političar Moshe Dayan, pobjednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je Izrael, poslije vojnih provokacija Egipta, za nekoliko dana zaposjeo Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Kao 14-godišnjak 1929. postao je član “Hagane”, ilegalne jevrejske vojne organizacije, a u sastavu britanskih snaga se od 1937. do 1941. borio protiv Arapa u Palestini. U Drugom svjetskom ratu 1941. izgubio je oko u borbi protiv kolonijalnih trupa francuske višijevske vlade u Siriji. Od 1953. do 1958. bio je načelnik Generalštaba izraelske armije, a od 1959. do 1964. ministar poljoprivrede i jedan od prvaka vladajuće partije “Mapaj”, iz koje je istupio 1965. Ministar odbrane bio je 1967. i ponovo 1973. i 1974, kada je podnio ostavku. Šef diplomatije postao je 1977, ali se 1979. povukao zbog neslaganja s predsjednikom vlade Beginom na temu politike prema Arapima.

1998. – Uhapšen je bivši čileanski diktator Augusto Pinochet.

2002. – Otvorena je nova biblioteka u Aleksandriji.

2007. – U saobraćajnoj nesreći poginuo je makedonski pjevač Toše Proeski. Rođen je u Kruševu u Makedoniji. Bio je jedan od najpopularnijih pjevača s prostora bivše Jugoslavije.

Varšavski geto

Varšavski geto

2007. Umrla britanska glumica Deborah Kerr, znana po jednom od najpoznatijih filmskih poljubaca, s Burtom Lancasterom u filmu “Odavde do vječnosti”. Oscar za životno djelo dobila je 1994. godine.

2009. – Nakon višegodišnjeg graničnog spora Kosovo i Makedonija potpisuju sporazum o razgraničenju.

Posted by on 2016-10-16. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login