17.02. – Dogodilo se na današnji dan – Umro je indijanski poglavica Gojatla, poznatiji kao Geronimo, posljednji poglavica plemena Apači koji se predao američkoj vojsci

Giordano Bruno

Giordano Bruno

1600. – Italijanski filozof, astronom i matematičar Giordano Bruno spaljen je u Rimu kao heretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije. Bio je materijalista, čije su teorije anticipirale modernu nauku, strastan propovjednik novih ideja o prirodi i propagator heliocentričnog učenja Nikole Kopernika. Razvijao je ideju o beskrajnosti univerzuma i mnoštvu svjetova, čime je intuitivno otišao dalje od Kopernika. Odbacivao je tradicionalnu geocentričnu astronomiju, prema kojoj je Zemlja centar svemira, oslanjajući se, pri tome, na “prirodnu svjetlost ljudskog uma”. Ni poslije sedam godina tamnice nije se odrekao svojih ideja. Djela: “O uzroku, principu i jednom”, “O beskrajnosti, univerzumu i svjetovima”, “O monadi, broju i figuri”.

1653. – Rođen je italijanski kompozitor i violinista Arcangelo Corelli, osnivač bolonjske violinske škole. Jedinstvom emotivnosti i uravnotežene forme uspostavio je ravnotežu s obiljem baroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši klasičnu smirenost. Znatno je utjecao na Johana Sebastijana Baha. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.

Arcangelo Corelli

Arcangelo Corelli

1673. – Umro je francuski pisac Jean-Baptiste Poquelin Molière, jedan od najvećih svjetskih komediografa, iste večeri pošto je igrao u svojoj posljednjoj komediji “Uobraženi bolesnik”. Poslije krstarenja 14 godina s pozorišnom trupom u Parizu je do smrti vodio pozorište i pisao komedije, u kojima je obično igrao glavne uloge. Prvi veći uspjeh postigao je 1659. djelom “Smiješne precioze”. U više od 30 komada je genijalno ismijavao mane društva, staleške predrasude, pokvarenost aristokratije i gramzivost buržoazije. Bio je vatreni pobornik zlatnog pravila renesanse: “Upravljati se prema prirodi”. Ostala djela: “Škola za muževe”, “Škola za žene”, “Tartif”, “Don Žuan”, “Mizantrop”, “Žorž Danden”, “Tvrdica”, “Učene žene”, “Građanin-plemić”.

Heinrich Heine

Heinrich Heine

1856. – Umro je njemački pisac jevrejskog porijekla Heinrich Heine, jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka, čija je poezija – suptilnog lirizma, iskrenih emocija i osjećajnosti prigušenih ironijom – vrhunsko dostignuće romantizma. Poslije studija prava u Getingenu i putovanja po Evropi, napustio je Njemačku zbog sukoba s reakcionarnim snagama i otišao u Pariz. Tu se sprijateljio s Karlom Marxom i napisao čuvenu pjesmu “Tkači” i poemu “Njemačka, zimska bajka“, u kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Prethodno je “Knjigom pjesama” 1827. unio u njemačku liriku potpuno nov ton, što je učinio i u njemačkoj prozi djelom “Slike s putovanja”. U Parizu je djelovao kao duhovni posrednik između Nijemaca i Francuza: u proznoj zbirci “Salon” je obavještavao Nijemce o duhovnim prilikama u Francuskoj, a za francuske čitaoce je napisao djela “O istoriji novije lijepe književnosti u Njemačkoj” i “Prilog istoriji religije i filozofije u Njemačkoj”. Njegova poezija predstavlja vrhunsko dostignuće njemačkog romantizma. Ostala djela: zbirke “Nove pjesme”, “Romansero” i spjev “Ata Trol”.

1864. – Južnjačka podmornica Hanley u Američkom građanskom ratu u Charlestownu u Južnoj Karolini torpedom potopila sjevernjački brod Housatonic, što se smatra prvim uspješnim napadom podmornice na ratni brod u historiji pomorskog ratovanja.

1865. – Rođen je Silvije Strahimir Kranjčević, književnik (Senj, 17. 2. 1865. – Sarajevo, 29. 10. 1908.)

1867. – Kroz Sueski kanal prošao je prvi brod.

Geronimo

Geronimo

1909. – Umro je indijanski poglavica Gojatla, poznatiji kao Geronimo, posljednji poglavica plemena Apači koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju da se odupre genocidu vlade SAD nad Indijancima i njenoj odluci da preživjele preseli i zarobi u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u Oklahomi izdiktirao je autobiografiju “Geronimo: njegova lična priča”.

1933. – Prohibicija (zabrana točenja alkohola) zvanično je ukinuta u SAD-u.

1942. – Okupatorska bugarska vojska u Drugom svjetskom ratu ubila je sve žitelje Bojnika kod Leskovca koje je uhapsila: 473 civila, uključujući 89 djece, a mjesto je spaljeno do temelja.

1966. – Francuska je lansirala svoj prvi satelit s poligona u Sahari.

1979. – Kina je napala Vijetnam, ali su u kratkotrajnom ratu njene trupe pretrpjele ozbiljne gubitke od armije s velikim borbenim iskustvom stečenim u pobjedonosnom ratu protiv SAD okončanom 1975, pa su se kineske trupe povukle tri sedmice kasnije. Povod za napad bio je upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera, odgovornog za smrt između milion i dva miliona ljudi.

1990. – Čehoslovačka komunistička partija isključila je iz članstva bivšeg predsjednika države Gustava Husaka, bivšeg premijera Ljubomira Štrougala i još 20 visokih funkcionera koji su došli na vlast nakon sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj 1968.

1992. – Generalni sekretar UN-a Butros Butros Gali preporučio je razmještanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svjetske organizacije u bivšoj Jugoslaviji.

2002. – Prelaskom na euro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio nacionalna valuta.

Kosovo

Kosovo

2008. – Kosovo praoglašava neovisnost od Srbije. Nezavisnost je proglašena aklamacijom u kosovskom parlamentu u Prištini. Do 2016. Kosovo je priznalo 110 država, među kojima su SAD, Australija, te većina zemalja EU.

2009. – U Tribunalu UN-a u Pnom Penu (Kambodža) počelo je suđenje Kaing Guek Eavi, prvom od pet lidera crvenih Kmera, odgovornih za smrt više od 1,7 miliona ljudi. Suđenje je počelo tri decenije od vladavine režima Pola Pota.

2011. – Početak nereda u Bengaziju protiv režima Muamera Gadafija. Val nezadovoljstva će se ubrzo proširiti na cijelu zemlju, a devet mjeseci kasnije završit će se smrću Gadafija, građanskim ratom i potpunim razarenjem Libije.

2013. –  Film “Epizoda u životu berača željeza” bh. oskarovca Danisa Tanovića na 63. filmskom festivalu Berlinale u Berlinu nagrađen sa dvije nagrade – Grand Prix Srebreni medvjed i nagrada Srebreni medvjed za najboljeg glumca koja je dodijeljena Nazifu Mujiću, protagonisti Tanovićevog filma.

Posted by on 2018-02-17. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login