17.04. – Dogodilo se na današnji dan – Potpisan akt o kapitulaciji oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije. Uz potporu CIA-e započeo je napad u Zaljevu svinja na Kubi. Umro je kolumbijski pisac i nobelovac Gabriel Garcia Marquez



Benjamin Franklin
Benjamin Franklin

1492. – U kampu Santa Feu potpisan je ugovor kojim je Kristoforu Kolumbu odobreno prvo putovanje i finansijska podrška za traženje morskog puta do Indije.

1790. – Umro je američki naučnik i državnik Benjamin Franklin. Učestvovao je u pisanju “Deklaracije nezavisnosti”, a kao neumoran borac za slobodu čovjeka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumio je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.

1814. – U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska) rodio se botaničar i prirodnjak Josif Pančić. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu “Pančićeva omorika”. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1860. – Crna Gora i Otomansko carstvo, poslije turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.

1894.  -Rođen je državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsjednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podnio je referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posljedica”, čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.

1895. – Carski Japan i carstvo Qing potpisali su Maguanski sporazum, kojim je završen prvi kinesko-japanski rat.

Kuba, invazija u Zaljevu svinja
Kuba, invazija u Zaljevu svinja

1898. – U Tuzli osnovano prvo bh. pozorište.

1919. – Umro je pisac i publicista Svetozar Ćorović, koji je sa piscima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo u Mostaru list “Zora”, u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad. Bio je među vodećim borcima protiv okupatorskog austrougarskog režima u BiH. U Prvom svjetskom ratu interniran je i potom mobilisan. Otpušten je pošto je obolio i ubrzo je umro. U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Djela: romani “Stojan Mutikaša”, “Ženidba Pere Karantana”, “Majčina Sultanija”, zbirke pripovijedaka “U časovima odmora”, “Moji poznanici”,

Aleksandar Cincar – Marković i Radivoje Janković, kapitulacija, Jugoslavija
Aleksandar Cincar – Marković i Radivoje Janković, kapitulacija Jugoslavije

“Brđani”, drame “Zulumćar”, “On”, “Adam-beg”, “Ajša”.

1924. – Rođen je kipar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu i rektor ove visokoškolske ustanove od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, sovspomenik na Avali jetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista – prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na svjetskom streljačkom prvenstvu.

1941.- Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske Vlade – šef diplomatije Aleksandar Cincar – Marković i general Radivoje Janković u Drugom svjetskom ratu u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu potpisali akt o kapitulaciji oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije. Treći rajh je nametnuo “bezuslovnu, potpunu i neograničenu” kapitulaciju, vojska Jugoslavije je uglavnom odvedena u zarobljeništvo, a zemlja podijeljena između Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Jugoslovenska ratna flota je pripala Italiji, izuzev jedne podmornice i dvije motorne torpiljerke, koje su umakle, i razarača “Zagreb” koji su uspjeli da potope poručnici bojnog broda Milan Spasić i Sergej Mašera.

1942. – Zarobljeni francuski general Henri Giraud pobjegao je iz njemačkog zarobljeništva u dvorcu Königstein.

1944. – Britanska vlada u Drugom svjetskom ratu donijela odluku o ograničenju diplomatskih veza stranih predstavnika – zabranjeno je odašiljanje i primanje šifrovanih poruka, a diplomatska pošta je otvarana i cenzurisana. To se nije odnosilo samo na predstavništva SSSR, SAD i britanskih dominiona, osim Irske. Potez bez presedana u međunarodnom pravu i praksi učinjen je radi očuvanja ratnih tajni, posebno otvaranja drugog fronta u Evropi. Mjere su ukinute poslije uspješnog iskrcavanja saveznika u Francuskoj u avgustu 1944.

1946. – Posljednji francuski vojnici napustili Siriju, koja je stekla nezavisnost.

1961. – Uz potporu CIA-e započeo je napad u Zaljevu svinja na Kubi. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.

1969. – Lider Komunističke partije Čehoslovačke Alexander Dubcek podnio je ostavku poslije kraha reforme nazvane “Praško proljeće”. Zamijenio ga je Gustav Husak.

Crveni Kmeri
Crveni Kmeri

1970. – “Apollo 16” s ljudskom posadom slijeće na Mjesec.

1971. – Egipat, Sirija i Libija potpisali ugovor o konfederaciji, ali je ta tvorevina ubrzo propala.

1975. – Crveni Kmeri osvojili su Phnom Penh, čime je završio Kambodžanski građanski rat.

1977. – U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

1983. –  Indija je lansirala prvi veštački satelit.

1989. – Poljski sindikat “Solidarnost” legalizovan poslije sedmogodišnje zabrane.

1993.  – U UN je usvojena rezolucija kojom je zaprijećeno oštrijim sankcijama SR Jugoslaviji, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila Vance-Owenov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu.

Gabriel García Márquez
Gabriel García Márquez

1996. – SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbjednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim dijelovima Azije.

2002. – Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban. Haški sud osudio je Ojdanića na 15, Martića na 35, Mrkšića na 20, Šainovića na 22 godine zatvora, dok je domaće bh. sudstvo Grubana osudilo na sedam godina zatvora, a Kovačevića je beogradski sud oslobodio krivice.

2014. – Umro je kolumbijski pisac i nobelovac Gabriel Garcia Marquez, jedan od najznačajnijih pisaca na španskom jeziku. Autor je brojnih književnih djela, a među najpoznatijima su “Sto godina samoće”, “Ljubav u doba kolere”, “Pukovniku nema ko da piše”, “Jesen patrijarha”.



Posted by on 2020-04-17. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login