21.02. – Dogodilo se na današnji dan: Ubijen borac za građanska prava Malcolm X

Baruch de Spinoza

Baruch de Spinoza

1513. – Umro papa Julije II, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi, Michelangelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1677. – Umro je holandski filozof jevrejskog porijekla Baruch de Spinoza, tvorac monističkog determinizma i jedan od osnivača liberalističke političke filozofije. Znatno je utjecao na francusku prosvetiteljsku filozofiju i na njemačku filozofiju. U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga, koga je zamišljao kao apsolutnu supstancu koja je uzrok samoj sebi. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru ponuđenu u Hajdelbergu, jer je želio da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. Pisao je na latinskom jeziku. Za života je objavio samo “Principe filozofije Renea Dekarta” i “Teološko-politički traktat”. Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo “Etika”, podijeljeno u pet dijelova – o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi. Spinoza je dokazivao da filozofija “nema druge svrhe osim istine“, dok religija “teži jedino pokoravanju i pobožnosti”.

1795. – Holandija je predala Velikoj Britaniji ostrvo Cejlon u Indijskom okeanu.

1836. – Rođen je francuski kompozitor Leo Delib, romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti “Kopelija”, “Silvija”, opera “Lakme”.

1838. – Američki fizičar, slikar i izumitelj Samuel Finley Breese Mose demonstrirao je američkom predsjedniku Martinu van Burneu u Washingtonu svoj izum – telegraf, aparat za slanje šifriranih brzojava na veću udaljenost.

Karl Marx Friedrich Engels

Karl Marx i Friedrich Engels

1848. – U Londonu je objavljen Manifest komunističke partije, koji su napisali Karl Marx i Friedrich Engels.

1851. – Umrla je engleska spisateljica Mary Shelley, supruga pjesnika Percyja Shelleyja , najviše poznata po romanu “Frankeštajn ili moderni Prometej”, napisanom u duhu “gotskih” priča strave i užasa. Ostala djela: romani “Posljednji čovjek”, “Lodor”.

1866. – Rođen je njemački bakteriolog August von Wasserman, koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi (Vasermanova reakcija), pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica.

1885. – Rođen je francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Saša Gitri, autor lakih komedija, koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije “Noćni čuvar”, “Lijepa svadba”, operete “Maskirana ljubav”, “Mocart”, filmovi “Kad bi Versaj progovorio”, “Roman jednog varalice”.

Andrés Segovia

Andrés Segovia

1888. – Umro je novinar i publicista Mita Cenić, sljedbenik Svetozara Markovića, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti. Kao student medicine iz Francuske je protjeran pod optužbom za pripremu atentata na kneza Milana Obrenovića, koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da priprema prevrat i osuđen na osam godina robije u teškim okovima. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je listove “Radnik”, zatim “Borbu”, “Istinu” i političko-književnu reviju “Čas”.

1893. – Rođen je španski gitarista Andrés Segovia, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku.

1903. – Rođena je američka spisateljica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani “Požarne ljestve”, “Kuća incesta”, “Zavođenje Minotaura”, “Djeca albatrosa”, “Šijun u kući ljubavi”, zbirka priča “Pod staklenim zvonom”, priče “Venerina delta”, “Ptičice”, studije “D. H. Lorens: neprofesionalna studija”, “Roman budućnosti”.

Gamal Abdel Nasser

Gamal Abdel Nasser

1907. – Rođen je engleski pisac Wystan Hugh Auden, duhovni vođa nove škole ljevičarskih pjesnika koji su u deceniji uoči Španskog građanskog rata obnovili englesku poeziju i pisali pod utjecajem Tomasa Eliota. Vatreno je podržavao republikance u Španiji, a otadžbinu je napustio 1939. kao znak protesta zbog potpisivanja Minhenskog sporazuma s Adolfom Hitlerom i do 1972. je živio u SAD. Pretežno intelektualni pjesnik, bio je više zaokupljen idejama nego senzacijama i stvarima i pisao je poeziju čiji je jezik blizak konvencionalnom govoru. Djela: zbirke pjesama “Pjesme”, “Govornici”, “Ples smrti”, “Gle, stranče”, “Drugo vrijeme”, “Novogodišnje pismo”, “Ahilov štit”, “Oko kuće”, “Grad bez zidova”, “Za sada”, drame – pisane s Kristoferom Iservudom – “Pas ispod kože”, “Uspon F6”, “Na granici”, eseji “Sporedni svjetovi”.

1916. – Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je do 18. decembra 1916. poginulo 300.000 njemačkih i francuskih vojnika, a oko 500.000 je ranjeno. Njemački napad je na kraju odbijen.

1941. – U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederick Grant Banting, koji je s Charlesom Bestom 1921. izolovao inzulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podijelio sa svojim saradnikom Johnom Macleodom.

Bitka za Verdun

Bitka za Verdun

1947. – Američki pronalazač Edvin Herbert Land demonstrirao je u New Yorku prvu “instant kameru”, Polaroid.

1958. – Gamal Abdel Naser izabran je za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1965. – Ubijen je američki borac za građanska prava afričkog porijekla Malcolm X, vođa američkih crnaca, u trenutku dok je u New Yorku govorio na skupu svoje Afro-američke organizacije jedinstva. Svojim zalaganjem, aktiviznom i borbom za prava američkih crnaca, Malcolm X je sa pravom zaslužio titulu jednog od najpoznatijih i najutjecajnijih afroamerikanaca u historiji.

1974. – U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen novi Ustav kojim su definisane promjene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina konstitutivni elementi federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

1984. – U Moskvi je umro ruski književnik Mihail Aleksandrovič Šolohov. Njegovo najbolje djelo je roman “Tihi Don”, o životu Kozaka. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Malcolm X

Malcolm Xm borac za ljudska prava, ubijen na današnji dan 1965. godine

1991. – Umrla je engleska balerina Margot Fonteyn, jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput “Žizele”, “Labudovog jezera”, “Začarane ljepotice”.

1992. – Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo slanje 14.000 vojnika, u sklopu mirovnih snaga, za Jugoslaviju u mandatu od 12 mjeseci. Centralno mjesto “plavih šljemova” (UNPROFOR-a) smješteno je u Sarajevu.

1995. – Chikaški broker Steve Fossett upravljajući balonom uspio je preletjeti Tihi ocean. Krenuo je iz Seula 17. februara iste godine, te zatim sletio u kanadskom Leaderu.

2003. – Izvršen je pokušaj atentata na predsjednika Vlade Srbije Zorana Đinđića na auto-putu u Novom Beogradu. Dejan Milenković-Bagzi kamionom naletio je na kolonu automobila u kojoj se nalazio i Đinđić, koji je krenuo u zvaničnu posjetu RS. Đinđić je ubijen 12. marta iste godine.

Zoran Đinđić

Zoran Đinđić

2008. – Skoro 200.000 ljudi demonstriralo je u centru Beograda protiv neovisnosti Kosova. Napali su i zapalili američku ambasadu, te oštetili još neka ambasade.

2014 – Predsednik Ukrajine Viktor Janukovič, suočen s  masovnim krvavim protestima, napustio je Kijev. Prethodno, istog dana, sa opozicionim prvacima potpisao je sporazum, postignut uz posredovanje EU, koji je trebalo da okonča tešku političku krizu u toj zemlji.

Posted by on 2017-02-21. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login