22.02. – Dogodilo se na današnji dan – Započeo proces osnivanja Međunarodnog krivičnog suda u Haagu

1512. – Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespucci. Vespucci je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalijsku ekspediciju.

1784. – Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu “Kineska carica“. U Kinu je stigao 28. avgusta.

George Washington
George Washington

1732. – Rođen je američki državnik George Washington, prvi predsjednik SAD, vojskovođa u američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobjedonosnom ratu za nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783. Za predsjednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi uticaj i autoritet federacije i ukloni razlike između sjevernih i južnih država. Stav prema starom savezniku – Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske) i unutrašnja politika (približavanje federalistima) stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandiduje za predsjednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu.

1788. – Rođen je njemački filozof Arthur Schopenhauer, čija je folozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Sjedinio je kantovsku i pesimističko-budističku inspiraciju. Učio je da je svijet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari, “moja predstava”, i da je podložan četvorostrukom značenju principa dovoljnog razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u “volji”, motiv djelanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. U osnovi “svijeta kao predstave” bivstvuje volja za individualnim postojanjem i održanjem. Djela: “O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga”, “Svijet kao volja i predstava”, “Parerga i paralipomena”.

1819. – SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar John Quincy Adams i španski ministar Don Luis de Onis.

1828. – Mirom u Turkmančaiju Perzija, poslije poraza u ratu s Rusijom, prinuđena je da joj preda dio Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848. – U Parizu je izbila prva buržoasko-demokratska revolucija, u kojoj se proletarijat pojavio kao društvena snaga sa sopstvenim političkim zahtjevima. Pod pritiskom ustanika kralj Luj Filip je raspustio vladu 23. februara, sljedećeg dana je abdicirao i pobjegao u Englesku, a privremena vlada ukinula je monarhiju i proglasila republiku. Proklamovane su demokratske slobode, opšte pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo. Uspjeh revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije u Njemačkoj, Austriji, Italiji i oslobodilačke pokrete u južnoslovenskim zemljama.

1862. – Tokom američkog građanskog rata Jefferson Davis proglašen je predsjednikom Konfederacije država Amerike.

1900. – Rođen je španski filmski režiser Luis Buñuel, jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a “Andalužanski pas” iz 1928. i “Zlatno doba” iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju “Moj posljednji uzdah”. Ostali filmovi: “Zemlja bez hljeba”, “Los olvidados”, “Uspon u nebo”, “Zločinački život Arčibalda Krusa”, “Robinson Kruso”, “To se zove zora”, “Nazaren”, “Viridijana”, “Taj mračni predmet želja”, “Anđeo smrti”, “Zvjezdani put”, “Tristana”, “Ljepotica dana”, “Diskretni šarm buržoazije”.

1903. – Umro je austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Philipp Jacob Wolf, poznat po knjigama pjesama, posebno po “Knjizi španskih pjesama” i “Knjizi Geteovih pjesama”.

1913. – Revolucionarnog predsjednika Meksika Fransisca Madera i potpredsjednika Pina Suaresa ubila je vojska.

Danilo Kiš
Danilo Kiš

1935. – Rođen je južnoslavenski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka, “zver-veka” – kako ga je s pravom označio. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Njegova djela su pisana na osnovu stvarne dokumentarne građe i stvarnih historijskih likova, a stilski ti su tekstovi potpuno “kiševski” obrađene priče. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta “Atelje 212” u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani “Psalam 44”, “Mansarda”, “Bašta, pepeo”, “Peščanik”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, pripovijetke “Rani jadi”, “Enciklopedija mrtvih”, drama “Elektra 70”, polemički spis “Čas anatomije”.

1942. – Austrijski pisac Stefan Zweig – koji je pred nacistima 1938. emigrirao u SAD – u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim varvarstvom. U ranim djelima je, pod utjecajem bečkog impresionizma, psihoanalize Zigmunda Frojda i humanističke evropske tradicije, bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature. Djela: pripovijetke “Pometenost osjećanja”, “Amok”, “Prvi doživljaj”, romansirane biografije “Žozef Fuše”, “Marija Antoaneta”, “Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog”, “Marija Stjuart”, studije “Tri majstora” (Balzak, Dikens, Dostojevski), “Borba s demonom” (Helderlin, Klajst, Niče), “Tri pjesnika svoga života” (Kazanova, Stendal, Tolstoj), “Jučerašnji svijet” (melanholična slika evropske kulture na umoru).

1957. – Osnovana Srednja muzička škola u Tuzli.

Santa Lucia
Santa Lucia

1979. – Karipsko ostrvo Santa Lucia steklo je punu nezavisnost, poslije 165 godina britanske uprave.

1980. – Umro je austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme, ekstatičnog, ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, dramatična je vizija strastveno doživljene realnosti. U toku Drugog svjetskog rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame “Ubica, mada žena” i “Trnov žbun u plamenu“, pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrijednost.

1980. – Izraelska vlada donijela je odluku o puštanju u opticaj nove nacionalne valute šekela, koji je zamijenio izraelsku funtu.

1987. – Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Andy Warhol, jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismijevao je i razarao banalnost masovne komercijalne američke kulture i američke mitove, od vesternjačke sage do pokreta za oslobađanje žena. Filmovi: “Empire”, “San”, “Djevojke iz Čelzija”, “Usamljeni kauboji”, “Meso”, “Đubre”, “Seks”, “Pobunjene žene”, “Meso za Frankeštajna”, “Krv za Drakulu.

Andy Warhol
Andy Warhol

1990. – U glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena je posljednja statua Josifa Staljina.

1991. – Dogovorom da Bosna i Hercegovina ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su završeni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije Alija Izetbegović je odbio da potpiše sporazum.

1992. – Umro je vođa grčkih partizana Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.

Haag, tribunal, Sud
Tribunal u Haagu

1993. – Vijeće bezbjednosti UN-a jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

1994. – Ministarstvo pravde SAD saopštilo da je bivši visoki službenik CIA Aldrich Hazen Ames devet godina bio špijun SSSR i potom Rusije.

1998. – Umro je Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista – prije Drugog svjetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a poslije rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mjesta na svjetskom streljačkom prvenstvu.

2001. – Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izglasali su Božidara Matića za predsjedavajućeg Savjeta ministara.

2001. – Sudsko vijeće Haškog tribunala osudilo je Dragoljuba Kunarca na 28, Radomira Kovača na 20 i Zorana Vukovića na 12 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, silovanja, prisiljavanja na rad i mučenja žena muslimanske vjerske pripadnosti u Foči 1992. godine.

Luis Buñuel
Luis Buñuel

2001. – Penzionisani hrvatski general Mirko Norac, osumnjičen za ratne zločine nad srpskim civilima u Gospiću 1991. godine, sproveden u riječki istražni zatvor.

2002. – U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se više od 30 godina bori za vlast u Angoli.

2005. – Crnogorski predsjednik Filip Vujanović i premijer Milo Đukanović predložili su mirno osamostaljenje Crne Gore od Srbije.

Posted by on 2021-02-22. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login