23.04. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen najizvođeniji i najslavniji svjetski dramatičar William Shakespeare. Umro je Miguel de Cervantes Saavedra, slavni španski književnik.

Estonski ustanak
Estonski ustanak

1343. – Izbio je Jurjevski noćni ustanak, pobuna estonskih seljaka protiv tuđinske vlasti feudalnih gospodara. Estoniju su početkom 13. vijeka osvojili križari iz Danske i Njemačke, nametnuli poreze i pokušali Estonce podvrgnuti feudalnom poretku, prisiljavajući ih da postanu kmetovi. Ustanak u estonskoj pokrajini Harria, u noći uoči blagdana Đurđevdana, počeo je odbacivanjem nametnutog kršćanstva i pokoljem svakoga ko je govorio njemački prilikom čega je pobijeno oko 1.800 ljudi. Estonski ustanak naposljetku je ugušen u krví, a tri godine potom, Danci su prodali svoj dio današnje Estonije križarskom Livonskom redu za 10.000 maraka.

1564. – Rođen je engleski  pisac William Shakespeare – najizvođeniji i najslavniji svjetski dramatičar, o čijem se životu zapravo malo zna. Prevođen je na sve svjetske jezike, a među najpopularnijim njegovim djelima su “Romeo i Julija”, “Hamlet”, “Kralj Lir”, “Macbeth”, “Otelo”… Pretpostavlja se da je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Uz dramski opus, Shakespeare je i autor spjevova te možda najbolje zbirke ljubavne poezije u engleskoj i svjetskoj književnosti. Njegova djela predstavljaju okosnicu svjetskih pozorišta, a našla su i snažnoga odjeka u drugim umjetnostima, od glazbe do slikarstva i filma. Umro je istog datuma 1616. godine.

 William Shakespeare
William Shakespeare

1616. – Umro je Miguel de Cervantes Saavedra, slavni španski književnik. Njegovo najpoznatije djelo – “Don Kihot” – najvjernije odražava piščevu umjetničku genijalnost pripovijedanja, kreiranja dijaloga, finog parodiranja i nenadmašnog, duboko ljudskog humora.  Iako zamišljen kao satira na viteške romane, Cervantes je u njemu dao humanistički orijentiranu sliku čovjekova života i njegovih bitnih zaokupljenosti, obrađujući stalni sukob između realnosti i ideala. Djelo je snažno utjecalo na razvoj romana, a na polju novele sličan će učinak imati zbirka Uzorite priče (1613). Potkraj života objavio knjigu pozorišnih tekstova Osam komedija i osam međuigri (1615). Jedan od najvećih pisaca u povijesti svjetske književnosti.

Miguel de Cervantes Saavedra
Miguel de Cervantes Saavedra

1728. – U katastrofalnom požaru uništen veliki dio Kopenhagena.

1815. – U Takovu, pod vodstvom Miloša Obrenovića, podignut je Drugi srpski ustanak protiv osmanske vlasti.

1850. – Umro je William Wordsworth, engleski pjesnik.

1858. – Rođen je njemački fizičar Max Planck, tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.

1891. – Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca XX vijeka.

1897. – Rođen kanadski političar i državnik Lester Bowles Pearson, šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. godine. Zalaganje za mirno rješenje suecke krize donijelo mu je 1957. Nobelovu nagradu za mir.

1913. – U prvom balkanskom ratu potpisan sporazum o povlačenju turske vojske iz Skadra i predaji ovog grada Crnogorcima.

Ivo Lola Ribar
Ivo Lola Ribar

1916. – Rođen je Ivo Lola Ribar, revolucionarni studentski vođa, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.

1922. – U Pragu je umro Vlaho Bukovac (1855.- 1922.) kojeg mnogi smatraju najistaknutijim hrvatskim slikarom.

1922. – Rođen je režiser i scenarista Fadil Hadžić. Riječ je o jednom od najpoznatijih bosansko-hercegovačkih i hrvatskih komediografa sa napisanih 60 pozorišnih komedija, osnivaču zagrebačkih pozorišta: “Kerempuh“, “Komedija” i “Vidra”, urednik lista “Kerempuh”. Kao filmski režiser debitirao je početkom šezdesetih sa dva dugometražna filma, “Zemlja s pet kontinenata” i “Abeceda straha”, nakon čega je uslijedila komedija “Da li je umro dobar čovjek?” (1962.) te ratni film “Desant na Drvar” (1963.). Za film “Službeni položaj” (1964.) nagrađen je Velikom Zlatnom Arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor. Godine 1968. snima film Sarajevski atentat. Hadžić se bavio i slikarstvom , slikajući ponajviše aktove, portrete, istarske pejzaže i vedute, u tehnici ulja, akvarela, pastela.

1928. – Rođena Shirley Temple, koja je kao dijete postala holivudska filmska zvijezda. Kasnije je bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.

1938. – Sudetski Nijemci zatražili su, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler je Sudete pripojio Njemačkoj, a 1939. okupirao je Čehoslovačku.

1941. – Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke, kralj i vlada napuštaju zemlju.

Grčka vojska
Grčka vojska

1945. – Crvena armija oslobodila nacističke logore “Saksenhauzen” i “Ravensbrik”.

1954. – Rođen je američki pisac, reditelj i producent Michael Moore, tvorac dokumentaraca Fahrenheit 9/11, Sicko i Oscarom nagrađenog Bowling for Columbine.

1965. – Lansiran je prvi sovjetski satelit za komunikaciju.

1972. – Astronauti iz “Apola 16” otpočinju istraživanje površine Mjeseca.

1975. – Posljednja sajgonska vlada podnijela je ostavku, a predsjednik SAD-a Gerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.

1985. – Mihail Gorbačov najvio je ¨Perestrojku¨, niz političkih i ekonomskih promjena u Sovjetskom Savezu.

1990. – Kineski premijer Li Peng doputovao u Moskvu. To je bila prva posjeta jednog kineskog premijera SSSR-u poslije 26 godina.

Mihail Gorbačov
Mihail Gorbačov

1995. – Na općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu donesena je odluka da se današnji dan obilježava kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Cilj je potaknuti ljude na čitanje, posebno mlade, kao i promovirati izdavaštvo i autorska prava.

1998. – U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rješavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto glasača. Protiv učešća stranih predstavnika izjasnilo se njih 94,73 odsto.

1999. – Snage NATO pakta pogodile su zgradu Radio-televizije Srbije u Beogradu, poginulo je 16 osoba.

2005. – Umro britanski glumac sir John Mills, nagrađen Oscarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu “Rajanova kći” Davida Leana.

2007. – U sedamdeset šestoj godini života umro je u Moskvi Boris Jeljcin (1931.- 2007.) ruski predsjednik i političar. Na predsjedničkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podnio ostavku i na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovao Vladimira Putina.

Posted by on 2020-04-23. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login