25.07. – Dogodilo se na današnji dan – Pontiac, poglavica plemena Ottawe, sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera

Samuel Taylor Coleridge
Samuel Taylor Coleridge

306. – Konstantin I Veliki proglašen je rimskim carem.

1261. – Vojska Nicejskog Carstva je Latinskom Carstvu preotela Carigrad i ponovo uspostavila Bizant. Grad su 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali, i zajedno s Mlečanima proglasili ga prijestonicom Latinskog carstva, a prijestonica Vizantije premještena je u Nikeju.

1766. – Pontiac – poglavica plemena Ottawe – sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.

1834. – Umro je engleski pjesnik Samuel Taylor Coleridge. Njegove poeme “Stari mornar” i “Kubla Kan” smatraju se vrhunskim djelima romantične, intuitivne poezije, a na njegovim teorijskim pogledina (“Književna biografija”) zasnovana je englesko-američka “nova kritika”.

1848. – Rođen britanski državnik Arthur James Balfour, premijer (1902-1906) i ministar vanjskih poslova (1916-1919). Predložio je 1917. stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini. Dokument je poznat kao Balfurova deklaracija.

Margareta Gertruda Zele, Mata Hari
Margareta Gertruda Zele, Mata Hari

1894. – Rođen je Gavrilo Princip, pripadnik pokreta “Mlada Bosna” i atentator na austrijskog prijestolonaslijednika Franza Ferdinanda. Princip je kao maloljetnik osuđen na 20 godina teške tamnice. Zbog nehumanih zatvorskih uslova obolio je od tuberkuloze i u tamnici u gradu Terezin u Češkoj umro je u aprilu 1918. godine.

1898. – Vojska SAD-a u špansko-američkom ratu okupirala Puerto Rico, koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD-u. Istog dana 1953. dobio je status pridružene države SAD-a.

1907. – Japan proglasio protektorat nad Korejom sa pravom da kontroliše vladu te zemlje.

1909. – Francuski pilot Louis Blériot prvi je preletio avionom kanal Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Calaisa do Dovera preletio je za 37 minuta.

1917. – Holanđanka Margaretha Geertruida Zelle, poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod optužbom da je špijunirala za Nijemce tokom Prvog svjetskog rata.

Pontiac
Pontiac

1923. – U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske i savezničkih sila, kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svjetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dijela turske države.

1934. – Austrijskog kancelara Engelberta Dolfusa u Beču ubili austrijski nacisti nakon neuspjelog pokušaja da silom uzmu vlast. Poslije dolaska na čelo vlade 1932. uporno se odupirao namjeri Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj Njemačkoj, što je platio glavom.

1943. – Italijanski fašistički diktator Benito Musolini natjeran da podnese ostavku na položaj premijera pošto je prethodno izgubio i povjerenje Velikog fašističkog vijeća. Kralj Vitorio Emanuele Treći za premijera je imenovao maršala Pjetra Badolja, a Musolini je uhapšen čim je napustio dvor.

Gavrilo Princip
Gavrilo Princip

1957. – Tunis postao republika na čelu sa predsjednikom Habibom Ben Alijem Burgibom.

1963. – SSSR, SAD i Velika Britanija zaključili ugovor o zabrani nuklearnih proba u zraku, pod vodom i u svemiru.

1968. – Papa Pavle Šesti zabranio rimokatolicima sve vještačke metode sprečavanja začeća.

1974. – Konstantin Karamanlis je, poslije sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

1978. – U bolnici u Lancashireu, u Velikoj Britaniji, rođena je prva na svijetu beba iz epruvete Louise Joy Brown.

1982. – Vođa PLO-a Jaser Arafat potpisao u Bejrutu deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije UN-a o postojanju Države Izrael.

Svetlana Savickaja
Svetlana Savickaja

1984. – Sovjetska astronautkinja Svetlana Savickaja izašla iz svemirskog broda “Sojuz-12” i postala prva žena koja je “kročila u otvoreni kosmos”.

1991. – Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov izjavio da više nije realna izgradnja komunizma u SSSR-u i da vladajuća Komunistička partija mora da odbaci “zastarjele ideološke dogme”.

1994. – Izrael i Jordan u Washingtonu potpisali deklaraciju kojom je okončano ratno stanje dviju država.

1995. – Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu podigao je optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i još 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u BiH. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi su za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

1996. – U Burundiju armija, pod dominacijom oficira iz plemena Tutsi, izvela državni udar i zabranila sve političke partije u toj afričkoj zemlji.

1999. – U Rabatu, u prisustvu brojnih šefova država i vlada, sahranjen marokanski kralj Hasan Drugi, koji je vladao Marokom nepune četiri decenije.

Hasan Drugi
Hasan Drugi

2001. – General Hrvatske vojske Rahim Ademi predao se Haškom tribunalu.

2002. – Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju svoje zemljišne posjede, prvi put od 1917. godine.

2009. – Evropski sud za ljudska prava u Strazburu proglasio neprihvatljivim sve tužbe koje su podnesene protiv odluka visokog predstavnika u BiH.

Posted by on 2019-07-25. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login