1601. – Rođen francuski kralj Luj XIII, jedan od najmoćnijih evropskih monarha. Tokom vladavine (1610 – 1643) zaveo je apsolutizam uz pomoć kardinala Richeliea, ugušio ustanak hugenota (protestanata) i nastavio kolonijalno širenje Francuske. U vrijeme njegove vladavine 1635. osnovana je Francuska akademija.
1783. – Rođen španski general i meksički car Agustín de Iturbide, koji je 1820. prešao na stranu meksičkih ustanika, a Kongres Meksika ga je 1822. proglasio carem Agustinom Prvim. Nekoliko mjeseci poslije krunisanja prinuđen je da abdicira i ode u izbjeglištvo, a kad se vratio i pokušao da vrati vlast, 1824. uhapšen je i strijeljan.
1851. – Prvom u svijetu javnom željezničkom prugom, Darlington-Stockton, u sjeveroistočnoj Engleskoj, krenuo je voz s prvom parnom lokomotivom, kojom je upravljao njen konstruktor George Stephenson.
1862. – Rođen južnoafrički general i državnik Louis Botha, jedan od vođa Bura u ratu sa Englezima (1899 – 1902) i prvi premijer Južnoafričke Unije (1910 – 1919). Bio je premijer Transvaala od 1907. do 1910, kad su se burske republike Transvaal, Natal, Orange i Cape udružile u Uniju.
1891. – Umro je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana “Oblomov”, u kojem je stvoren jedan od najznačajnijih tipova u svjetskoj književnosti, kao i pojam “oblomovština”, sinonim za parazitizam i apatiju (“Obična priča”, “Ponor”, “Uspomene o Bjelinskom”).
1901. – Rođen je crnogorski revolucionar Ivan Milutinović, jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, član Vrhovnog štaba Narodonoslobodilačke vojske i narodni heroj. Poginuo je u oktobru 1944. godine, kada se preko Dunava prebacivao u tek oslobođeni Beograd.
1902. – Rođen je jugoslavenski pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sljedbenik francuske avangarde lirike, pripadnik grupe beogradskih modernista, prvi glavni urednik poslijeratne “Politike”, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta (“Od nemila do nedraga”, “Malo vode na dlanu”, “Pozorišne kritike”).
1905. – Rođen je hrvatski književnik Vjekoslav Kaleb.
1922. – Grčki kralj Konstantin I (Constantine) abdicirao je zbog vojnog poraza u ratu sa Turskom, dvije godine nakon što se vratio na prijesto. Kralj je postao 1913., a prvi put je abdicirao 1917., kada je njegova odluka o neutralnosti Grčke u Prvom svjetskom ratu izazvala nezadovoljstvo u zemlji i među zapadnim saveznicima.
1938. – Društvo naroda označilo je Japan kao agresora u Kini.
1939. – Nakon trodnevnog danonoćnog bombardovanja, Nijemci su u Drugom svjetskom ratu savladali 19-dnevni otpor Varšavljana i zauzeli grad.
1940. – Njemačka, Italija i Japan potpisali su u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt poznat pod nazivom Osovina Berlin-Rim-Tokio.
1947. – U Poljskoj je osnovan Informbiro, dobrovoljno udruženje devet komunističkih partija, sa ciljem jedinstvenog nastupa u svijetu. Inicijator njegovog osnivanja bio je Sovjetski Savez.
1962. – U Jemenu je u vojnom udaru pukovnik Abdullah al Sallal oborio monarhiju i proglasio Jemensku Arapsku Republiku. Sa prijestola je zbačen posljednji jemenski imam Mohammed Badr, nedjelju dana nakon što je naslijedio umrlog oca imama Ahmada.
1964. – Warrenova komisija je poslije desetomjesečne istrage saopštila da je Lee Harvey Oswald bio jedini atentator na predsjednika SAD-a, Johna Kennedya, 22. novembra 1963. u Dalasu. Kasnija istraživanja su pokazala da Oswald, koji je ubijen dva dana poslije atentata, sigurno nije bio jedini atentator, a možda nije ni učestvovao u atentatu.
1968. – Portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je vladao 36 godina, morao je zbog moždanog udara da napusti mjesto premijera.
1969. – Rođena je Tanja Kinkel, njemačka književnica.
1970. – Na inicijativu predsjednika Egipta, Gamala Abdela Nasera, kralj Jordana Husein i vođa Palestinskog oslobodilačkog pokreta Yasser Arafat potpisali su u Kairu sporazum o okončanju građanskog rata u Jordanu.
1973. – Kako bi spasili Veneciju koja polagano tone, UNESCO odobrava kredit od 500 miliona dolara za njeno očuvanje.
1986. – Basist benda Metallica Cliff Burton poginuo je u saobraćajnoj nesreći, tokom turneje po Švedskoj, kada je autobus proklizao preko leda (“Kill ‘Em All”, “Ride The Lightning”). Njegov život i tragična smrt su inspirirali pjesme mnogih sastava uključujući Megadeth i Primus.
1990. – Iran i Velika Britanija obnovili diplomatske odnose, koje je Teheran prekinuo u martu 1989. zbog knjige “Satanski stihovi” britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Rushdiea, ali su oni podignuti na ambasadorski nivo tek 1998, kad su iranske vlasti odustale od fetve – smrtne kazne kojom je zaprijećeno Rushdieu.
1995. – Izraelska vlada Palestincima predala na samoupravu veliki dio Zapadne obale.
1996. – Talibani preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Afganistana, Kabulom. Odmah sljedeći dan su javno izvršili smrtnu kaznu vješanjem predsjednika Najibullaha.
1998. – Obećavši da će riješiti problem masovne nezaposlenosti, lider njemačkih socijaldemokrata Gerhard Schröder pobijedio je Helmuta Kohla na izborima i postao novi kancelar Njemačke.
2000. – Na Trgu Republike u Beogradu održan veliki protest DOS-a , na kojem je izraženo negodovanje zbog odluke Jugoslovenske izborne komisije da niko od kandidata za predsjednika SRJ ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu izbora. Mitingu je prisustvovalo između 150.000 do 200.000 građana. Prema podacima DOS-a, Vojislav Koštunica pobijedio je Slobodana Miloševića u prvom krugu sa 52,54 odsto osvojenih glasova.
2006. – Momčilo Krajišnik je osuđen pred ICTY-jem za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, na 27 godina zatvora.
2007. – Haški tribunal osudio je oficire bivše JNA Mileta Mrkšića na 20 godina zatvora i Veselina Šljivančanina na pet godina za pomaganje u ubistvu i mučenju hrvatskih zarobljenika u Vukovaru 1991. Trećeoptuženi Miroslav Radić oslobođen je krivice. Žalbeno vijeće Tribunala je 5. maja 2009. pravosnažno osudilo Šljivančanina na 17 godina zatvora, a drugoj dvojici oficira potvrđene su prvostepene presude.
2008. – Penzionisani general Hrvatske vojske Vladimir Zagorec, osumnjičen za pronevjeru i zloupotrebu oružja, uhapšen u Beču.
2009. – Umro kolumnista New York Timesa i dobitnik Pulitzerove nagrade William Safire, stručnjak za jezik i bivši pisac govora u Bijeloj kući.
You must be logged in to post a comment Login