27. 8. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen je filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel, jedan od predstavnika njemačkog idealizma

55. pne. – Rimski konzul Gaj Julije Cezar iskrcao se u Britaniju sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

1474. – Umro je Mahmud Paša Abogović, osmanlijski državnik, vojskovođa, pjesnik i veliki vezir južnoslavenskog porijekla.

1576. Umro venecijanski slikar Tiziano Veccelli. Raskošan kolorit i vještina upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse (“Venera Urbinska”, “Bahanal”, “Jupiter i Antiopa”).

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

1770. – Rođen je njemački filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel. Njegov gigantski rad je sinteza njemačke filozofske misli, a filozofski stav da svijet postoji objektivno, ali ne sasvim nezavisno od ljudske svijesti. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma u kojem apsolutno bivstvo ima tročlanu strukturu: ideja – priroda – duh. Prema trijadnoj šemi, razlikuje subjektivni duh (pojedinačna svijest), objektivni duh (društvena svijest) i apsolutni duh (samosaznanje Ideje koja se postiže u umjetnosti, religiji i filozofiji). Osnova svijeta je apsolutna ideja, a ljudski svijet je njen najviši stepen i izraz. Apsolutna ideja postoji samo dijalektički, u kretanju i razvoju, a svijet je proces samorazvitka i samospoznaje Ideje. Priroda u njegovom sistemu ima status “drugobivstvene ideje”, ona je opredmećena Ideja. Djela: “Fenomenologija duha”, “Filozofija istorije”, “Nauka logike”, “Estetika”, “Filozofija religije”, “Enciklopedija filozofskih nauka”, “Filozofska propedevtika”, “Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama”.

1789. – Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina.

1813. – U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

1828. – Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru poslije okončanja rata između Brazila i Argentine.

1884. – Rođen američki filmski producent porijeklom poljski jevrej Shmuel Gelbfisz, poznat kao Samuel Goldwyn, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju Samuel Goldwyn Productions, koja se 1924. udružila s još dvije filmske kuće u kompaniju Metro-Goldwyn-Mayer.

1890. – Rođen je američki slikar i fotograf Emmanuel Radnitzky, poznat kao Man Ray, koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marcelom Duchampom pokrenuoo dadaizam.

Petar Kočić

Petar Kočić

1916. – Umro je bh. književnik Petar Kočić. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, dugo je bio bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banjaluci i Tuzli. U Banjaluci je pokrenuo list “Otadžbina”, koji je često zabranjivan. Jedrim i sažetim pripovijedanjem i svježim poetskim jezikom snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živjeli bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom. Djela: satire “Jazavac pred sudom”, “Sudanija”, zbirke pripovijedaka “S planine i ispod planine”, “Jauci sa Zmijanja”.

1916. – Italija je u Prvom svjetskom ratu objavila rat Njemačkoj, a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1921. – Velika Britanija je postavila Fejsala, sina Šerifa Huseina, vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

1928. – U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rješavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rješavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

 Haile Selassie

Haile Selassie

1936. – Postignut je sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala, u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

1945. – Američke trupe su na kraju Drugog svjetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

1946. – Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

1975. – Umro je posljednji etiopijski car Haile Selassie. Najveća postignuća su mu agrarna reforma, emancipacija robova, te uspostava parlamenta.

1991. – Moldova je objavila nezavisnost od SSSR-a.

1992. – U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

1994. – U Republici Srpskoj počeo je referendum o mapi teritorijalnog razgraničenja u BiH, koju je podnijela Kontakt grupa. Referendum je trajao do 28. augusta. Srbi su odbili ponuđeni plan Kontakt grupe, poslije čega je nastavljena ekonomska i politička blokada SR Jugoslavije prema Republici Srpskoj, uvedena 5. augusta 1994. godine.

1995. – Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđene samo za oblast Gaze.

1999. – Napadom na čečenske separatističke snage ruska armija započela Drugi čečenski rat.

Augusto Pinochet

Augusto Pinochet

2000. – U Moskvi u požaru izgorio televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, viši od petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

2004. – Vrhovni sud u Čileu odlučio je da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinochetu u sklopu istrage o planu Kondor (programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970. do 1980. likvidirani njihovi politički protivnici). Pinochet je bio na vlasti 17 godina.

2004. – Uklonjeni spomenici ozloglašenim ustašama iz Drugog svjetskog rata: Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju.

Posted by on 2017-08-27. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login