28.06. – Dogodilo se na današnji dan – Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Njemačka i saveznici potpisuju u dvorcu Versailles mirovni ugovor, kojim se formalno završava Prvi svjetski rat. Počela je bitka za Staljingrad. Slobodana Milošević izručen Sudu u Haagu.

Kosovo polje, bitka
Kosovo polje, bitka

1389. – U bici na Kosovu polju Osmanlije pobijedile srpsku vojsku i obezbijedili dalji prodor na Balkan. Srbija postala turska vazalna država, osvajanje završeno 1459, kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

1491. – Rođen engleski kralj Henry VIII. Tokom vladavine, od 1509, proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se s papom zbog njegovog odbijanja da poništi Henryev brak s jednom od šest žena i proglasio se za poglavara nove, Anglikanske crkve.

1586. – Umro je slovenački protestanski duhovnik, spisatelj i prevodilac Primož Trubar.

1577. – Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Radio je istorijske, vjerske i mitološke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. Živio je pretežno u Antverpenu, ali je radio i u Francuskoj i Španiji, gdje je uticao na španskog slikara Dijega Rodrigesa de Silvu Velaskesa. Pošto je imao veliki broj porudžbina, često slika ogromnih dimenzija, dio posla je prepuštao učenicima, među kojima su najznačajniji flamanski slikari Anton Van Dajk i Jakov Jordans.

Jean Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau

1712. – Rođen je francuski književnik i filozof Jean Jacques Rousseau. Njegova politička filozofija je uticala i na Imanuela Kanta, Johana Gotliba Fihtea i Georga Vilhelma Fridriha Hegela. Smatrao je da je čovjek po prirodi pravedan i dobar, ali da njegovu prirodu guše nepravični, iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egiostični nagoni. Tvrdio je da su ljudske ustanove prolazne, ali da su trajnije ako su zasnovane na principima uma, odnosno na ljudskoj prirodi i na načelima društvenog ugovora koji jednako obavezuje vladare i podanike. Idealizovao je prvobitno “prirodno stanje”, uzrokom nejednakosti je smatrao privatnu svojinu, a ideju o prirodnom vaspitanju je razvio u pedagoškom romanu “Emil”. Religiozni dio tog djela, “Ispovijest savojskog vikara”, ražestio je konzervativni parlament koji je naložio da se djelo spali. Najsnažnije je izrazio težnje francuskog prosvjetiteljstva: kritiku i negaciju klasnog društva, njegovog morala, filozofije i umjetnosti. Bavio se uzgred muzikom i komponovao je operu “Seoski vrač”, melodramu “Pigmalion” i napisao “Muzički leksikon”, “Disertaciju o modernoj muzici”, “Pismo o francuskoj muzici”. Ostala djela: “Društveni ugovor”, “Rasprava o naukama i umjetnostima”, “Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima”, “Julija ili Nova Eloiza”, “Pismo Dalamberu”, “Pisma s planine”, “Ispovijesti”.

Versajski ugovor
Versajski ugovor

1867. – Rođen je Luigi Pirandello, talijanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

1873. – Rođen je francuski hirurg i biolog Alexis Carrel, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1912. Značajan je po otkrićima o prenosu tkiva i održavanju živog tkiva van organizma. Takođe je unaprijedio hirurgiju krvnih sudova.

1914. – Gavrilo Princip, član “Mlade Bosne” izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu. Prethodno je na Franza Ferdinanda bacio bombu Nedeljko Čabrinović, ali je promašio. Atentatori su uhapšeni i osuđeni: Veljko Čubrilović i Danilo Ilić na smrt, a Princip, Čabrinović i Trifko Grabež kao maloljetnici na 20 godina robije, ali su ubrzo umrli u zatvoru u Češkoj.

Atentat u Sarajevu
Atentat u Sarajevu

1919. – Njemačka i saveznici potpisuju u dvorcu Versailles mirovni ugovor, kojim se formalno završava Prvi svjetski rat. Versajskim mirovnim ugovorom Njemačka je priznala krivicu za izbijanje rata, izgubila je kolonije i morala je platiti ratnu odštetu.

1921. – Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izglasala je Vidovdanski ustav, kojim je učvršćena vlast kralja. Skupština je u bitnim pitanjima potčinjena monarhu, a država je proglašena “ustavnom, parlamentarnom i nasljednom monarhijom” s dinastijom Karađorđević. Ustav je važio do 1929, kad ga je kralj Aleksandar Karađorđević ukinuo i zaveo takozvanu šestojanuarsku diktaturu.

1942. – Počela je bitka za Staljingrad, najkrvaviji okršaj u ljudskoj povijesti i jedna od prekretnica 2. svjetskog rata.

1948. – U Bukureštu je objavljena “Rezolucija o stanju u KPJ”, kojom je sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, posredstvom Informacionog biroa komunističkih partija (Iformbiro ili Kominform), želio da podvrgne Jugoslaviju svom diktatu. Rezolucijom, koja je obilovala klevetama na račun jugoslovenskog rukovodstva, pozvane su “zdrave snage” da zbace čelnike nove Jugoslavije. Potom se politički, ekonomski, pa i vojni pritisak Staljina neprestano pojačavao, ali je naišao na odlučan otpor.

Staljingrad, bitka
Staljingrad, bitka

1950. – Sjevernokorejske trupe zauzele Seul, a snage Južne Koreje odbačene su južno od rijeke Han.

1950. – Pušten u saobraćaj put Beograd – Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan “Auto-put bratstva i jedinstva”, u čijoj su izgradnji učestvovale i dobrovoljne omladinske radne brigade iz cijele zemlje.

1968. – Umro je njemački hemičar i fizičar Otto Hahn.

1969. – Stonewallska revolucija – pobuna lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba protiv policijske racije u klubu Stonewall Inn u Greenwich Village-u, New York. Događaj označava prekretnicu u LGBT zajednici i početak savremenog LGBT pokreta.

1976. – Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu poslije 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije. Danas su ostrva poznata turistička destinacija.

1989. – Na Gazimestanu, na Kosovu, obilježena 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio govor predsjednika Srbije Slobodana Miloševića koji je označio njegov uspon.

1992. – Burhanuddin Rabbani preuzeo je dužnost predsjednika Afganistana, nakon što je svrgnut gerilski savez pro-sovjetske orjentacije.

Peter Paul Rubens
Peter Paul Rubens

1996. – Ruske trupe počele povlačenje iz Čečenije.

2001. – Jugoslavija je izručila bivšeg predsjednika, Slobodana Miloševića, Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj i BiH i sukoba na Kosovu. 1999. Umro je u haškoj pritvorskoj jedinici 11. marta 2006.

2001. – Umro američki filmski i pozorišni glumac Jack Lemmon, jedan od najpopularnijih komičara, dobitnik dva Oscara i nagrade Američkog instituta za film za životno djelo.

2004. – Izvršena prijevremena primopredaja vlasti u Iraku između američke administracije i domaćih vlasti, čime je ovoj zemlji vraćen suverenitet poslije 14 mjeseci okupacije.

2006. – Vrhovni sud Srbije potvrdio Miloradu Ulemeku – Legiji kaznu zatvora od 40 godina za ubistvo Ivana Stambolića i pokušaj ubistva Vuka Draškovića u Budvi, dok je ostaloj sedmorici optuženih policajaca potvrđena kazna u ukupnom trajanju od 207 godina zatvora.

Slobodan Milošević, Haag
Slobodan Milošević, Haag

2006. – Crna Gora postala 192. članica UN-a nakon što je Opća skupština UN-a jednoglasno odobrila rezoluciju kojom se odobrava primanje Crne Gore u članstvo UN-a.

2014. – U Los Angelesu umro Bobby Womack, soul pjevač i tekstopisac, autor hitova mnogih muzičara 20. vijeka. Njegove pjesme su i “It’s All Over Now”, koju su izvodili Rolling Stonesi, kao i “Lookin’ for Love”.

Posted by on 2021-06-28. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login