29.09. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen je književnik Miguel de Cervantes, najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti, autor Don Quijota, koja je uz Bibliju do danas najprevedenija knjiga u svijetu

Gnaeus Pompeius Magnus

Gnaeus Pompeius Magnus

106. p. n. e. – Rođen rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej Veliki (Gnaeus Pompeius Magnus), osvajač Jerusalema 61. godine prije nove ere. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. p. n. e. predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe stekao je 66. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem Mitridatom Šestim Eupatorom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Sa Gajem Julijem Cezarom i Markom Licinijem Krasom 60. godine p. n. e. stvorio je Prvi trijumvirat, na šta je bio prinuđen, jer ga je Senat spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, koji ga je 52. godine p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je vlast izgubio porazom od Cezara 48. godine p. n. e. u bici kod Farsale, poslije koje se sklonio u Egipat, gdje je ubijen.

1399. – Kralj Richard II postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine.

1518. – Rođen je italijanski slikar Jacopo Tintoretto, jedan od najvećih majstora 16. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki utjecaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste (“Tajna večera”, “Posljednji sud”).

Miguel de Cervantes

Miguel de Cervantes

1547. – Rođen je književnik Miguel de Cervantes, najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti. Da i nije stvorio svoje golemo književno djelo, posebno Don Quijotea, buran život Miguela de Cervantesa Saavedre mogao bi poslužiti za proučavanje čovjeka na razmeđu dviju epoha – renesanse i baroka. Godine 1571. sudjeluje u poznatoj lepantskoj bici, a zatim su slijedili brojni drugi neobični i nevjerovatni događaji – gusarsko zarobljeništvo i slično. Prvi književni pokušaji nisu ga proslavili. Njegova dramska djela postaju potpuno nezanimljiva s pojavom novog shvatanja pozorišta Lope de Vege. Pravog književnika u sebi Cervantes je otkrio tek u prozi: u  Don Quijoteu i Uzoritim novelama. Don Quijote je, uz Bibliju, do danas najprevedenija knjiga u svijetu.

1758. – Rođen je engleski admiral Horatio Nelson, jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad Napoleonovom flotom, a 1805. je nanio katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod Trafalgara.

Emile Zola

Emile Zola

1901. – Rođen je italijanski nuklearni fizičar Enrico Fermi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a 2. decembra 1942. u Čikagu pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba.

1902. – Umro je francuski pisac Emile Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor “Tereze Raken”, “Žerminala”, “Nane” i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898.) predsjedniku Francuske pod naslovom “Optužujem”, u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u “Drajfusovoj aferi”.

1904. – Rođen je ruski pisac Nikolaj Aleksejevič Ostrovski, tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana. Djela: romani “Kako se kalio čelik”, “Rođeni u oluji”. Njegovo najslavnije djelo je autobiografski roman “Kako se kalio čelik” u kojem je opisao Ruski građanski rat i sovjetsku revoluciju.

1911. – Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju.

Rudolf Diesel

Rudolf Diesel

1913. – Rudolf Diesel, njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu Lamanš prilikom putovanja iz Antverpena u London.

1918. – Bugarska je nakon poraza na Solunskom frontu, u Prvom svjetskom ratu, potpisala sa saveznicima primirje.

1923. – Na osnovu mandata Društva naroda, Velika Britanija je uspostavila vlast u Palestini.

1930. – Umro je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki utjecaj na umjetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista (“Burlaci na Volgi”, “Litija”, “Ivan Grozni i njegov sin Ivan”, “Hapšenje propagandista”).

1938. – Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka potpisale su sporazum u Münchenu kojim je Njemačkoj dozvoljeno da pripoji Sudetsku oblast, dio Čehoslovačke sa njemačkom nacionalnom manjinom. Minhenski sporazum smatra se presudnim aktom kojim je Hitleru otvoren put za otpočinjanje Drugog svjetskog rata.

Münchenski sporazum

Münchenski sporazum

1940. – Rumunija je u Drugom svjetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta koji je 9. februara 1934. u Atini zaključila s Jugoslavijom, Turskom i Grčkom.

1941. – Za vrijeme Drugog svjetskog rata, njemački nacisti izvršili su masakr nad Jevrejima u Babi Jaru, nedaleko od Kijeva. Ubijeno je preko 30.000 ljudi, među kojima su bili žene, djeca i starci.

1941. – U Moskvi u Drugom svjetskom ratu počela konferencija SSSR, SAD i Velike Britanije, na kojoj su Vašington i London uslovili pomoć slanjem britanskih divizija na istočni front i stvaranjem vazduhoplovne baze SAD u Sibiru, što je Moskva odbila. Ipak je sklopljen Povjerljivi protokol, kojim su se SAD i Velika Britanija obavezale da narednih devet mjeseci šalju oružje i opremu Crvenoj armiji.

Lech Wałęsa

Lech Wałęsa

1943. – Rodio se Lech Wałęsa poljski državnik i političar, prvi predsjednik demokratske Poljske i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1983. godine.

1958. – Emitovan je prvi zajednički program TV odašiljača u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

1967. – Međunarodni monetarni fond okupio je svojih 106 članica na sastanku u Rio de Žaneiru, gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema.

1970. – Potpredsjednik Egipta Anvar el Sadat preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti Gamala Abdela Nasera.

1979. – Predsjednik Ekvatorijalne Gvineje Francisco Macías Nguema zbačen sa vlasti u augustu 1979, a potom strijeljan pod optužbom da je kriv za genocid, izdaju, pronevjeru i sistematsko kršenje ljudskih prava.

1972. – Japan i Kina su normalizovali diplomatske odnose.

1994. – Na sastanku ministara odbrane, zemalja članica NATO snaga postignut je dogovor da se pojačaju napadi na položaje Vojske Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

1999. – Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u Beogradu, kada su pokušali da dođu do rezidencije predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom.

protesti Beograd, 2000

protesti Beograd, 2000

2000. – Pozivu lidera Demokratske opozicije Srbije na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja režima da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u Gornjem Milanovcu i rudari kolubarskog rudnika Tamnava. U narednim danima talas štrajkova i protesta zahvatio je cijelu Srbiju, počela je blokada magistralnih puteva.

2002. – Afganistanski sportaši vratili su se na međunarodna takmičenja nakon osam godina neučestvovanja. Bili su dio 14. Azijskih igara održanih u Pusanu, u Južnoj Koreji.

2003. – Sud u Beogradu osudio je haškog bjegunca Milana Lukića i Olivera Krsmanovića iz Višegrada (obojica u bjekstvu) i Dragutina Dragičevića iz Srebrenice na 20 godina, a Đorđa Ševića iz Rume na 15 godina zatvora za ubistvo 16 Bošnjaka iz mjesta Sjeverin oktobra 1992. godine.

2000. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nametnuo Zakon o jedinstvenom pasošu BiH.

Posted by on 2017-09-29. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login