30.08. – Dogodilo se na današnji dan – Prvo izdanje lista Oslobođenja izašlo je u semberskom selu Donja Trnova

Kleopatra VII i Cezar

Kleopatra VII i Cezar

30. p. n. e. – Egipatska kraljica Kleopatra Sedma ubila se pošto su snage Gaja Julija Cezara Oktavijana Augusta potukle trupe njenog muža, rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na prijesto je došla u 17. godini, 51. prije nove ere, i vladala je sa maloljetnim bratom Ptolomejem Trinaestim, za koga je bila udata. Brat-muž potom ju je oborio sa prijestola, a vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Tada je vladala sa drugim maloljetnim bratom – Ptolomejem Četrnaestim, čija je, takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica, kome je rodila sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije, pridobila je i njega i uspjela da obezbijedi upravu za svoje sinove.

1645. – Nizozemci i američki Indijanci sklopili su primirje u New Amsterdamu (New York).

1797. – Rođena engleska spisateljica Mary Wollstonecraft Shelley, supruga pjesnika Percyja Byssha Shelleyja, najviše poznata po romanu “Frankeštajn ili moderni Prometej”, pisanim u duhu “gotskih” priča strave i užasa. Ostala djela: romani “Posljednji čovjek”, “Lodor”.

1881. – Francuski inžinjer Clément Ader patentirao je u Njemačkoj prvi stereofonski zvučni sistem

Mary Wollstonecraft Shelley

Mary Wollstonecraft Shelley

1916. – Čileanski ribarski jedrenjak (kuter) spasio je članove ekspedicije Ernesta Henryha Shackletona na Antarktiku. Britanski je istraživač od 1915. godine na brodu “Endurance” bio opkoljen ledom. Kad se na brodu pojavila pukotina, s posadom je pobjegao na santi leda.

1916. – Turska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rumuniji.

1918. – Prilikom posjete fabrici „Miheljson“ u atentatu je ranjen Vladimir Iljič Lenjin. U lidera Sovjetske Rusije pucale su pripadnice Socijal-revolucionarne partije Fanja Kaplan i njena sestra Dora.

1939. – Odglumljeni napad poljskih snaga na njemački odašiljač kod granične postaje u Gleiwitzu.

Bitka kod El-Alameina, Erwin Rommel

Bitka kod El-Alameina, Erwin Rommel

1942. – Počela Bitka kod El-Alameina u Egiptu. Tokom te bitke njemačke snage pod komandom Ewina Rommela najviše su se približile delti Nila u Egiptu, dospjevši na samo 80-ak kilometara od Aleksandrije. S druge strane, britanski komandant Montgomery je upotrijebio tenkove u protutenkovskoj odbrambenoj ulozi. Kad je Rommel uvidio da njegov izvorni plan nema izgleda za uspjeh, naredio je povlačenje. Neuspjeh te Rommelove ofanzive označio je faktički kraj njegovih napadačkih inicijativa u Africi i povlačenje.

1943. – Prvo izdanje lista Oslobođenja izašlo je u semberskom selu Donja Trnova. Na logu Oslobođenja bila je zvijezda petokraka, a u podnaslovu: Smrt fašizmu – sloboda narodu! Prvu ilustraciju Oslobođenje je dobilo u trećem broju u oktobru 1943, koji je štampan u Tuzli. Bio je to Titov lik, rad Ismeta Mujezinovića. Oslobođenje postaje sarajevska novina 12. aprila 1945. godine, kada je glavni grad BiH oslobođen u Drugom svjetskom ratu. Od tada ostaje vjerno ovome gradu i državi. Novina rođena u ratu ponovo doživljava strahote rata 1992-95. Novinari Oslobođenja su bilježili sva dešavanja u ratnom Sarajevu. Novinari i radnici su ginuli – Kjašif Smajlović, Salko Hondo, Zuhra Bešić…, zgrada u kojoj su radili je prvo gađana, da bi neboderi potom bili srušeni. Ali to ih nije zaustavilo. Ova novina je u opsjednutom gradu izlazila neprekidno i bila je svako jutro nada građanima Sarajeva da će sloboda uskoro doći.

1944. – Sovjetska armija je u Drugom svjetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju u Rumuniji, čime je njemačku vojsku lišila važnog izvora snabdijevanja gorivom.

1945. – Britanske snage osvojile Hong Kong u kojem je do tada bio Japan.

Dubravko Lovrenović

Dubravko Lovrenović

1956. – Rođen je bosanskohercegovački historičar Dubravko Lovrenović. Objavio je veći broj knjiga i radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju naučnih skupova. Bio je član ANU BiH, sekretar Odbora za historijske nauke pri Akademiji, te u sastavu Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za saradnju sa UNESCO-m. Od 2012. bio je član Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije. Povremeno je bio politički aktivan. Od 2001. do 2003. godine bio je zamjenik ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH.

1957. – Senator Strom Turmond iz Južne Karoline postavio je novi rekord u opstrukciji američkog Kongresa govoreći više od 24 sata protiv prijedloga zakona o građanskim pravima.

Oslobođenje

Oslobođenje

1963. – Između sjedišta vlada SSSR i SAD, Kremlja i Bijele kuće, lideri Nikita Hruščov i John Kennedy uspostavili su poslije kubanske krize, koja je zaprijetila opštim nuklearnim sukobom, direktnu telefonsku vezu, poznatu kao „crveni telefon“.

1973. – Kenija je zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

1991. – Azerbajdžan proglasio neovisnost od SSSR-a.

1995. – Avioni NATO-a počeli su seriju napada na položaje vojske RS u Bosni i Hercegovini. Napadi su uslijedili dva dana nakon što je u srpskom minobacačkom napadu na Sarajevo ubijeno 37 ljudi.

2001. – Oko 438 izbjeglica, mahom iz Afganistana, koji su spašeni sa feribota koji je tonuo, nastavilo je da umire na norveškom teretnom brodu, jer im Australija nije dozvolila ulazak u tu zemlju.

Charles Bronson

Charles Bronson

2003 – U Los Angelesu 2003. godine, u 82. godini umro američki glumac Charles Bronson, zvijezda akcionih filmova iz 1960-ih i 1970-ih. U svojoj 50-godišnjoj karijeri ostvario je više od 150 glavnih uloga. Među njegove najpoznatije filmove spadaju: Sedmorica veličanstvenih, Veliki bijeg, Bilo jednom na Divljem zapadu, Dvanaestorica žigosanih i serijal Smrtonosna želja.

2006. – Umro egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjiženost 1988. Nagib Mahfuz.

2007. – Dvanaest hrvatskih vatrogasaca nastradalo je u požaru na otoku Veliki Kornati. Ovaj događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku. Još se u Hrvatskoj vode polemike o stradanju vatrogasaca.

Kornatska Tragedija

Kornatska Tragedija

2014. – California je prva američka savezna država koja je na svojoj teritoriji zabranila korištenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu

Posted by on 2017-08-30. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login