31.07. – Dogodilo se na današnji dan – U Njemačkoj donesen Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika

Trinidad
Trinidad

1409. – Hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao Mletačkoj Republici Zadar i svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.

1489. – Italijanski moreplovac Kristofor Kolumbo otkrio je otok Trinidad.

1556. – Umro španski vojnik i svećenik Ignasio de Lojola, osnivač rimokatoličkog jezuitskog reda 1534. Kao španski oficir ranjen je u borbi protiv Francuza, poslije čega je preduzeo hodočašće u Palestinu i studirao teologiju u Barseloni i na pariskoj Sorboni, gdje je postao magistar teologije. Za “generala” jezuitskog reda izabran je 1541. i taj položaj je zauzimao do smrti. Izradio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom “Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom”.

1658. – Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.

1784. – Umro je francuski filozof Denis Diderot.

1789. – Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Coburga, pobijedile su osmanlijsku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.

Franz Liszt
Franz Liszt

1849. – U bici kod Šegešvara poginuo mađarski pisac i revolucionar srpskog porijekla major Šandor Petefi (Petőfi Sándor), reformator mađarske poezije, u koju je unio narodni duh.  S 15 godina je postao vojnik, a u revoluciji koja je izbila 1848. bio je jedan od njenih junaka. Prve pjesme je napisao kao gimnazijalac i ubrzo postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Pisao je i novele, romane i drame. Djela: roman “Krvnikovo uže”, poezija “Izabrane pjesme”, “Petefijeve pjesme”, “Apostol”, “Vitez Janoš”.

1886. – Umro je austrijski skladatelj mađarskog porijekla Franz Liszt. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije “Godine hodočašća”, “Ljubavni snovi”, “Sonata h-mol”, simfonije “Faust”, “Dante”, simfonijske pjesme “Prelidi”, “Mazepa”, “Taso”, 20 mađarskih rapsodija, niz klavirskih koncverata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena.

1912. – Rođen američki ekonomist Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976., začetnik “čikaške škole” u ekonomiji (“pogon o novcu”). Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i smatrao da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomske politike. Djela: “Studija o kvantitativnoj teoriji novca”, “Program za monetarnu stabilnost”, “Monetarna istorija SAD 1867-1960”, “Inflacija: uzroci i posljedice”, “Dolari i deficiti”, “Optimalna količina novca”, “Kontrarevolucija u monetarnoj politici”.

Jean Jaurès
Jean Jaurès

1914. – Vođu francuskih socijalista Jeana Jaurèsa, koji je svim silama nastojao da spriječi Prvi svjetski rat, ubio jedan šovinistički fanatik. Bio je među rijetkim evropskim političarima koji se dosljedno borio protiv svjetskog krvoprolića, što mu je stvorilo mnoge protivnike. U parlamentu se zalagao za socijalno zakonodavstvo i antiklerikalne mjere. Osnovao je 1904. list “Imanite”, koji i sada izlazi. Djela: “Dokazi” (o Drajfusovoj aferi), “Socijalističke studije”, “Nova armija”, “Socijalistička istorija francuske revolucije”.

1919. – U Njemačkoj donesen Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Njemački car Wilhelm II abdicirao je u novembru 1918. po kapitulaciji Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Weimarski ustav, vrlo liberalan, ostao je na snazi do dolaska Adolfa Hitlera na vlast 1933.

1941. – Njemački maršal Hermann Göring dao je pismeni naputak šefu policije Reinhardu Heydrichu da sačini nacrt plana za istrebljenje europskih Židova.

Vajmarski ustav
Vajmarska republika

1944. – Antoine de Saint-Exupery poginuo je kao pilot savezničkog aviona u Drugom svjetskom ratu, autor “Malog Princa”, jedne od najčitanijih knjiga u svijetu.

1959. – Grupa baskijskih studenata je osnovala separatstičku organizaciju ETA.

1964. – Američka svemirska letjelica odaslala je na Zemlju prve snimke Mjeseca u krupnom planu.

1965. – Rođena škotska književnica Joanne Rowling, autorica bestselera o dječaku Harryju Potteru, koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primjeraka.

1971. – Američki astronauti David Scott i James Irwin, članovi misije „Apolo 15“, drugog dana boravka na Mjesecu proveli više od šest sati u vožnji lunarnim vozilom. To je bila prva vožnja po tlu Mjeseca.

1991. – SSSR i SAD potpisale su sporazum o ograničenju nuklearnog oružja.

Fikret Abdić
Fikret Abdić

1993. – U Genevi neuspješno završeni pregovori o Owen-Stoltenbergovom planu o BiH kao uniji tri republike.

2001. – Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu osudio je Stevana Todorovića na 10 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosanskom Šamcu tokom rata u BiH (1992-1995).

2002. – Na osnovu sporazuma vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Karlovcu, bivši lider cazinskih Bošnjaka Fikret Abdić osuđen je na 20 godina zatvora, za ratne zločine od 1993. do 1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.

2003. – Haški tribunal osudio bosanskog Srbina Milomira Stakića na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor.

Fidel Castro
Fidel Castro

2003. – Austrijanac Feliks Baumgartner prvi padobranom preleteo La Manche, padajući brzinom većom od 200 kilometara na sat.

2006. – Kubanski lider Fidel Castro zbog bolesti predao vlast svome bratu Raulu Castru.

Posted by on 2019-07-31. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login