4.06. – Dogodilo se na današnji dan – Rođen Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar

Havaji
Havaji

1158. – Henrik Lav na rijeci Isar osniva grad München.

1645. – U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentaraca pod vodstvom Olivera Cromwella i Thomasa Fairfaxa kod Nasebya su porazile rojaliste pod vodstvom princa Ruperta.

1777. – Kongres SAD-a prihvatio zastavu zvijezda i pruga kao zvaničnu državnu oznaku.

1789. – Engleski kapetan William Bligh, sa 18 pristalica, poslije dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blight je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda Bounty preuzela komandu nad brodom.

William Bligh
William Bligh

1798 – Rođen je češki istoričar i političar František Palacky, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

1800. – Napoleon Bonaparte porazio austrijske trupe predvođene generalom Michaelom von Melasauom u presudnoj bitci kod Marenga u Italiji.

1811. – Rođena američka književnica Harriet Elizabeth Beecher Stowe, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autorica romana “Čiča Tomina koliba”.

1900. – Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju.

1904. – Umro je pisac Jovan Jovanović – Zmaj.

1907. – Žene u Norveškoj dobile pravo glasa.

1914. – Međunarodni olimpijski odbor službeno predstavio olimpijsku zastavu s pet prstenova na 16. Olimpijskom kongresu.

Che Guevara
Che Guevara

1928. – Rođen je Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959, dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965, namjeravajući da u Boliviji – gdje je ubijen 1967. – povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: “Uspomene na kubansku revoluciju”, “Dnevnik iz Bolivije”.

1936. – Umro ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti (“Makar Čudra”, “Mati”, “Na dnu”).

1941. – Predsjednik SAD Franklin Roosevelt naredio zamrzavanje imovine Njemačke i Italije u Americi.

1942. – Walt Disney je izdao popularan crtani film Bambi. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Felixa Saltena i jedan je od rijetkih Disneyjevih radova u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.

Veselin Masleša
Veselin Masleša

1943. – U bici na Sutjesci, prilikom probijanja neprijateljskog obruča, poginuo je revolucionar, publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša. Rođen je u Banjaluci, studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Njemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju sa Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis “Nova literatura”. U toku rata je uređivao “Borbu”, “Vojno-politički pregled” i “Narodno oslobođenje”, a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Djela: studije “Mlada Bosna”, “Svetozar Marković”.

1962. – U Parizu osnovana Europska organizacija za istraživanje svemira.

1963. – Rođen je crnogorski autor Antonije Pušić, poznat kao Rambo Amadeus.

1966. – Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (lat. Index librorum prohibitorum).

1967. – Kina je testirala prvu hidrogensku bombu.

1968. – Umro italijanski pjesnik Salvatore Quasimodo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959.

1973. – Srušila se Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji.

1980. – SAD odbacile zahtjev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

1985. – Potpisan Schengenski sporazum.

Jorge Luis Borges
Jorge Luis Borges

1986. – Umro je argentinski pisac Jorge Luis Borges. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise “Proa”, “Prisma” i “Martin Fierro”. Djela: zbirke pripovijedaka “Univerzalna istorija beščašća”, “Maštarije”, “Alef”, “Izvještaj o Brodiju”, “Pješčana knjiga”, zbirka pjesama, kratkih parabola i priča “Stvaralac”, eseji “Devet eseja o Danteu”.

1990. – U rumunskoj prijestonici Bukurešt 10.000 rudara – na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija – rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sjedišta opozicionih stranaka.

SFOR
SFOR

2000. – Italijanske vlasti isporučile Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsjednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Ivana Pavla Drugog proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.

2003. – Referendumom u Češkoj Republici, 81 posto građana odlučilo se za pristupanje EU.

2003. – Rusija je završila povlačenje svog mirovnog kontingenta iz sastava SFOR-a u BiH.

2007. – U 88. godini umro Kurt Waldheim, bivši predsjednik Austrije i nekadašnji generalni sekretar UN-a u dva mandata.

Posted by on 2021-06-14. Filed under Magazin, Na današnji dan. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login