1158. – Henrik Lav na rijeci Isar osniva grad München.
1645. – U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentaraca pod vodstvom Olivera Cromwella i Thomasa Fairfaxa kod Nasebya su porazile rojaliste pod vodstvom princa Ruperta.
1777. – Kongres SAD-a prihvatio zastavu zvijezda i pruga kao zvaničnu državnu oznaku.
1789. – Engleski kapetan William Bligh, sa 18 pristalica, poslije dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blight je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda Bounty preuzela komandu nad brodom.
1798 – Rođen je češki istoričar i političar František Palacky, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.
1800. – Napoleon Bonaparte porazio austrijske trupe predvođene generalom Michaelom von Melasauom u presudnoj bitci kod Marenga u Italiji.
1811. – Rođena američka književnica Harriet Elizabeth Beecher Stowe, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autorica romana “Čiča Tomina koliba”.
1900. – Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju.
1904. – Umro je pisac Jovan Jovanović – Zmaj.
1907. – Žene u Norveškoj dobile pravo glasa.
1914. – Međunarodni olimpijski odbor službeno predstavio olimpijsku zastavu s pet prstenova na 16. Olimpijskom kongresu.
1928. – Rođen je Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959, dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965, namjeravajući da u Boliviji – gdje je ubijen 1967. – povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: “Uspomene na kubansku revoluciju”, “Dnevnik iz Bolivije”.
1936. – Umro ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti (“Makar Čudra”, “Mati”, “Na dnu”).
1941. – Predsjednik SAD Franklin Roosevelt naredio zamrzavanje imovine Njemačke i Italije u Americi.
1942. – Walt Disney je izdao popularan crtani film Bambi. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Felixa Saltena i jedan je od rijetkih Disneyjevih radova u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.
1943. – U bici na Sutjesci, prilikom probijanja neprijateljskog obruča, poginuo je revolucionar, publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša. Rođen je u Banjaluci, studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Njemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju sa Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis “Nova literatura”. U toku rata je uređivao “Borbu”, “Vojno-politički pregled” i “Narodno oslobođenje”, a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Djela: studije “Mlada Bosna”, “Svetozar Marković”.
1962. – U Parizu osnovana Europska organizacija za istraživanje svemira.
1963. – Rođen je crnogorski autor Antonije Pušić, poznat kao Rambo Amadeus.
1966. – Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (lat. Index librorum prohibitorum).
1967. – Kina je testirala prvu hidrogensku bombu.
1968. – Umro italijanski pjesnik Salvatore Quasimodo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959.
1973. – Srušila se Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji.
1980. – SAD odbacile zahtjev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.
1985. – Potpisan Schengenski sporazum.
1986. – Umro je argentinski pisac Jorge Luis Borges. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise “Proa”, “Prisma” i “Martin Fierro”. Djela: zbirke pripovijedaka “Univerzalna istorija beščašća”, “Maštarije”, “Alef”, “Izvještaj o Brodiju”, “Pješčana knjiga”, zbirka pjesama, kratkih parabola i priča “Stvaralac”, eseji “Devet eseja o Danteu”.
1990. – U rumunskoj prijestonici Bukurešt 10.000 rudara – na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija – rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sjedišta opozicionih stranaka.
2000. – Italijanske vlasti isporučile Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsjednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Ivana Pavla Drugog proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.
2003. – Referendumom u Češkoj Republici, 81 posto građana odlučilo se za pristupanje EU.
2003. – Rusija je završila povlačenje svog mirovnog kontingenta iz sastava SFOR-a u BiH.
2007. – U 88. godini umro Kurt Waldheim, bivši predsjednik Austrije i nekadašnji generalni sekretar UN-a u dva mandata.
You must be logged in to post a comment Login