Albanija: Ekolozi protiv hidroelektrana

Gradnja hidrocentrala sve više ugrožava rijeke i riječne ekosisteme na zapadnom Balkanu. Ekološke organizacije iz Njemačke i Austrije udružile su se sa organizacijama  zapadnog Balkana u provođenju kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.

Prema njihovoj studiji, gradnja i rad hidrocentrala ugrožavaju riječne ekosisteme, ali i povećava opasnost od poplava zbog erozije i krčenja šuma. Stručnjaci kažu da se više zna o tropskim kišnim šuma nego o rijekama Evrope, iz Albanije izvještava Avni Ahmetaj.

Albanija je poznata po divljoj ljepoti. Njene rijeke su među najočuvanijim u Evropi. Ali to nije slučaj i sa rijekom nadomak Tirane.

“Od izgradnje hidrocentrale vode je sve manje jer su postavili branu. Ljudi su do prošle godine dolazili ovdje ljeti da se kupaju, sada više niko ne dolazi jer nema dovoljno vode”, kaže Zene Alimani, stanovnik sela Krrabë.

Zabraniti gradnju

Ta rijeka je samo jedna od mnogih koje su ugrožene, kaže Sazan Guri, geolog i ekološki aktivista iz Tirane. Traži zabranu daljnje gradnje, jer, tvrdi posljedice će biti velike.

“Ono što nas brine je izgradnja velikog broja hidrocentrala i taj fatalan zakon koji dozvoljava da se albanskim rijekama uzima i do 98 posto vode. Ova rijeka je samo jedan primjer, jer su izdate dozvole za izgradnju 440 hidrocentrala u Albaniji”, ističe Guri.

Voda koja bi trebala da nesmetano teče nalazi se ove brane. Preko ovih cjevovoda dovodi se do hidrocentrale radi proizvodnje struje. Nakon toga, pušta se nazad u reku.

“U cijevima dužine od 10 do 12 kilometra uzima se voda za  hidroelektranu. Posljedice možete vidjeti ovdje, jer tu gdje stojimo trebala bi teći rijeka a ne ovaj mali potok. Posljedice na biodiverzitet su velike”, dodaje Guri.

Medu onima koji pokušavaju da sačuvaju rijeke Balkana je i Ulrich, Austrijanac koji se problemom voda bavi već 28 godina.

U Tiranu je došao kako bi uvjerio ljude da sačuvaju ono što im je dala priroda. Kaže, slična je situacija i u drugim zemljama regije.

Jačanje civilnog društva

“Imamo dokaze da se između Slovenije i Albanije planira izgradnja dvije hiljade brana. Tako da je za hidroelektrane ovo raj. Ovo su najbolje rijeke koje su ostale, za njih je ovo samo tržište, jer je sve u novcu. Zapadne kompanije dolaze ovdje i rade stvari koje nikada ne bi bile dozvoljene u njihovim državama. Ovo je za njih zlatna groznica i hoće da iskoriste trenutak koji neće dugo trajati, jer civilno društvo postaje snažnije”, smatra Ulrich Eichelmann.

Sva struja koju proizvodi Albanija je iz hidroelektrana. Ali to je dovoljno za  50 posto ukupnih potreba za energijom. Ostatak se uvozi. Zato je Albanija i privlačna stranim ulagačima i obrnuto.

“Izgradnja hidroelektrana se nastavlja. Do sada je izgrađeno ili se gradi njih 100-tinjak, dok su poslednjih nekoliko godina potpisani ugovori za izgradnju još 300 novih”, izvještava Avni Ahmetaj, reporter Al Jazeere.

Ministar energije i industrije kaže da je sadašnja vlast otkazala veliki broj projekta koje je odobrila prethodna vlada. Nove hidroelektrane, tvrdi gradit će se samo ako su u harmoniji sa prirodom.

“Mnogi strani i domaći investitori htjeli su izgraditi hidrocentrale u Albaniji. Više od 400 koncesija je  odobreno, ali ne provode se sve. Imali smo odjednom veliko interesovanje i pritisak stranih investitora za gradnju hidroelektrana koju bi ja nazvao zlatnom groznicom. Albaniji su potrebne hidrocentrale, ali one trebaju biti izgrađene u skladu sa mogućnostima i nakon studija o utjecaju na životnu sredinu” ocijenio je Damian Gjiknuri, ministar energije i industrije Albanije.

Dok se radovi na balkanskim rijekama nastavljaju, Evropska unija usvojila je direktivu i zadala svojim članicama rok do 2027. godine  da rijeke dovedu u stanje približno onom u kojem se sada nalazi većina njih na Balkanu.