Arheološko nalazište Arslantepe u Turskoj svjedočanstvo procesa formiranja države

Arslantepe

Na arheološkom nalazištu Arslantepe koje se nalazi u turskoj ravnici Malatya tokom 50 godina istraživanja pronađeno je više od 4.000 predmeta, a Ured savjetnika za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini podsjetio je da ono predstavlja vidljivo svjedočanstvo ključnog procesa formiranja države.

Ovo arheološko nalazište predstavlja i transformaciju društva iz egalitarnog u hijerarhijsko i politički centralizirano društvo, odnosno samo porijeklo birokratije i države te samim tim porijeklo administracije i uspona kontrole ljudskog rada.

Ovaj ogromni monumentalni kompleks je jedinstven zbog svojih karakteristika, ali zbog stanja očuvanosti, jer je jedino mjesto na svijetu gdje javnost još uvijek može pristupiti takvoj vrsti spomenika i učiti o historiji jedne od osnovnih faza u ljudskom razvoju.

Mnogi od pronađenih artefakata izloženi su u obližnjem Arheološkom muzeju Malatya, dok je dio zbirke izložen u Muzeju anadolskih civilizacija u Ankari.

Radi se o hramu koji se prostire na četiri hektara, visok je oko 30 metara i dominira ravnicom, a prema arheološkim nalazima ovo područje je naseljavano vijekovima, oko 5.000 godina prije naše ere do kasnog 11. vijeka.

Duga historija lokaliteta Arslantepe, koji se nalazi na raskrsnici glavnih civilizacija Bliskog istoka, otkriva ključne događaje i procese promjena u vezi sa savremenim zbivanjima u Mezopotamiji, Anadoliji i Južnom Kavkazu.

Opsežna iskopavanja koja je više od 50 godina provodila talijanska arheološka ekspedicija Sveučilišta Sapienza iz Rima, otkrila su bogate materijalne ostatke brojnih civilizacija koje su se smjenjivale na ovom lokalitetu.

Iskopavanja su otkrila velike i monumentalne arhitektonske građevine, kompleks javnih objekata izgrađenih od opeke napravljene od blata i međusobno povezanih na oko 2.000 metara kvadratnih koje su jako dobro očuvane i predstavljaju prvi primjer javne palače iz druge polovice 4. vijeka p.n.e.

Palača, sastavljena od dva hrama, skladišnog kompleksa, administrativnih cjelina s hiljadama stropova napravljenih od dvorana za zabavu, monumentalnih vrata, hodnika i dvorišta, ima zidove od cigle napravljene od blata, još uvijek prekrivene izvornom bijelom žbukom.

Na tri mjesta u objektu pronađene su odlično sačuvane zidne slike u crvenoj i crnoj boji s motivima figura u izvornom stilu.

Lokalitet otkriva mnoštvo detalja o porijeklu moći i države i na UNESCO-ovoj je privremenoj listi svjetske baštine, a iz Ureda savjetnika za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH za Fenu su potvrdili da se do kraja godine očekuje da će ono biti uvršteno na UNESCO-vu trajnu listu i time postati zaštićeni spomenik svjetske kulture.