Balkanska staza koja ruši zidove

Via Dinarica je staza koja vodi Dinarskim Alpama od Slovenije do Albanije. Sada će u njenim prirodnim ljepotama uživati turisti iz cijelog svijeta, piše štampa na njemačkom, koja se osvrće i na povratak zime na Balkanu.

Njemački list Sueddeutsche Zeitung  donosi tekst o stazi Via Dinarica, koju je National Geographic Traveler proglasio najboljom stazom i svjetskom pješačkom destinacijom za 2017. godinu. Među onima koji su donedavno po njoj ratovali njen pomen izaziva mučninu. Ali sada bi njene ljepote mogli otkriti ljudi iz cijelog svijeta, piše ovaj list i nastavlja: “Kako se elegantno probijati kroz guste šume planinskih borova, to je Kenan Muftić naučio od medvjeda. ‘Moraš ići preko šiblja i granja. To je puno lakše nego ih razmicati’, kaže on. To je dobro znati u divljim planinskim predjelima BiH, gdje put nestane u gustoj izmaglici ili skrene tako da se odjednom nađete pred crvenim znakom sa mrtvačkom lobanjom (Pazi mine!). Na takvim stazama Muftić je čovjek kojeg želite imati uz sebe. 15 godina je uklanjao mine u Angoli i Etiopiji, Tadžikistanu i Mozambiku. I naravno u svojoj domovini BiH. On je jedan od rijetkih ljudi koji je kompletno prošao balkansku mega-planinarsku i pješačku stazu.

Megalomanski projekat, koji povezuje Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju, zove se Via Dinarica. Te su zemlje bile nekadašnji rivali a neke su i danas zavađene. I da sve bude još komplikovanije, kreatori staze nisu ponudili jedan, već tri različita puta. Plava ruta prati Jadransku obalu, zelena vodi kroz šume u unutrašnjosti zemlje i treba da privuče mountainbikere. No, kraljevski put predstavlja bijela ruta, koja je duga 1260 km i prolazi obodom Dinarskih Alpa – najviših planina centralnih, visokih Dinarida. Ona vodi kroz planinu Maglić, visoku 2.386 metara, Bobotov Kuk u Crnoj Gori visok 2.522 metara i 2.694 metara visoki vrh Jezerva u Albaniji. Stazom je prošao Kenan Muftić, krenuvši od Postojnske jame u Sloveniji pa do doline Albona u Albaniji. Za to mu je trebalo 54 dana a stazu je snimio svojim GPS-uređajem. S njegovim podacima je napravljena prva online-karta ove staze na svijetu.

Još uvijek je Via Dinarica vizija ali ideja da bi ona mogla služiti povezivanju naroda donijela joj je novac iz razvojnih fondova i lovorike. Renomirani američki Outside Magazine ju je 2014. izabrao za najbolju pješačku stazu a National Geographic za “Best Trips” odnosno najbolju destinaciju za 2017. godinu.

“Cilj je povezati vrhove Dinarskog planinskog masiva i etablirati održivi turizam”, kaže Muftić. Stanovnici sela u čijoj blizini je staza trebali bi ponuditi turistima jelo i prenoćište. “Oni se neće obogatiti od turizma, ali mogli bi dovoljno zaraditi da imaju interesa da zaštite prirodu”, smatra Kemal Muftić. Bez turizma šume će se sjeći, graditi rudnici i podizati brane. A šta je sve na kocki, pokazuje nam Muftić sa Malog Vilinca. Kuda god pogled seže su planine i divljina. Orlovi lete, nema ski-liftova, nema nastambi niti fabrika, koji bi ometali ovu idilu. Odmah ispod nalaze se Hajdučka vrata, ogromni luk u stijeni nazvan po hajducima koji su napadali i pljačkali osmanlijske karavane i koje i danas opjevavaju kao heroje. “Ja to područje nazivam Stargate (Zvjezdana kapija)”, kaže Muftić, mada je kulisa Hajdučkih vrata još grandioznija nego u filmu naučne fantastike. “No sada je nemoguće planinariti bez vodiča”, kaže Tim Clancy. Potreban je TUR-operator ili agencija koja vas vodi do najljepših dijelova staze, kaže on, Ovaj 47-godišnji Amerikanac, koji radi na razvojnoj pomoći, je jedan od kreatora Via Dinarice. On je došao krajem rata u BiH i ostao do dan danas. Najprije se zaljubio u zemlju a onda i u jednu njenu stanovnicu. Tim Clancy je ubijeđen da će Via Dinarica dobro funkcionirati”, kaže se između ostalog u podužoj reportaži koju donosi list Sueddeutsche Zeitung.

Smrzavanje na Balkanu

Austrijski “Die Presse” piše o povratku zime na Balkan. “Nakon neuobičajeno snježnih uskršnjih dana proljetnji mraz i dalje uzrokuje smrzavanje na Balkanu. Bilo da se radi o brdovitoj BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Rumuniji ili Srbiji: ne bijele se samo planinski vrhovi već su i doline prekrivene proljetnjim snijegom. Tamo gdje je snijeg izostao, danima ne prestaje da pada kiša i ledena kiša, koja zabrinjava vlasti zbog naraslog vodostaja rijeka, u kojima voda prijeti da se izlije iz korita. U Bugarskoj su u brojnim predjelima spasilačke ekipe stavljene u stanje pripravnosti.”

“Olakšanje zbog prolaska duge i hladne zime pokazalo se za mnoge stanovnike Balkana, suočene sa izuzetno visokim troškovima grijanja, kao preuranjeno. Iako najavljeni, jaki snježni nanosi kao da su potpuno iznenadili Službu za čišćenje snijega na cestama u glavnom gradu BiH Sarajevu. Dok su se vozači automobila u brdovitoj olimpijskoj metropoli u noći između utorka i srijede borili sa poledicom, ekipe putnih službi su dugo oklijevale da izađu na ulice sa vozilima za uklanjanje snijega i nanošenje posipnog materijala. Zbog ‘neophodnih procedura’ nismo pravovremeno mogli izaći na ceste, saopštio je jedan glasnogovornik Službe za održavanje cesta, pojašnjavajući da se zapravo radilo o začkoljicama koje su posljedice komplikovanog zakonskog ustroja BiH, i da od nadležne Direkcije za ceste Kantona Sarajevo nisu dobili nalog za čišćenje snijega.”

“Mnogi hrvatski vozači su svoje skinute zimske gume – iznervirani –  ponovo morali stavljati na automobile. “Winter Revival”, odnosno ponovno izbijanje zime nije samo pogodilo one koji moraju vozariti do škole ili posla ili špeditere već i voćare, vrtlare i agronome, kao u Austriji. Drveće je probeharalo a onda došao snijeg. Uprava sarajevskih parkova pozvala je stanovnike grada da snijeg očiste sa svježe posađenih sadnica drveća, kako bi spriječilo da se biljke slome. Tek početkom naredne sedmice bi prekinuto proljeće na Balkanu, kao prethodnica ljeta sa sunčanim danima i visokim temperaturama, ponovo moglo ogrijati Balkan”, piše austrijski Die Presse.