Banjaluka i Beograd za jedinstvenu školsku istoriju

Djeca u Srbiji i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) od septembra 2018. bi trebali učiti isto gradivo u dijelu nacionalne grupe predmeta, a nastaviće se i dalje usaglašavanje nastavnih planova.

školaSve ovo dešava se i pored protivljenja Bošnjaka, a tematska sjednica nadležnih parlamentarnih odbora RS i Srbije u Banjaluci, samo je dio kontinuiteta procesa da se usaglase, prije svega, istorija i geografija te poznavanje prirode i društva u nižim razredima osnovne škole.

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini potpuno je podijeljen uz nepobitnu činjenicu da djeca u svojoj zemlji uče barem tri različite istorije, zavisno od toga u kojem dijelu BiH žive.

I dok na nivou države od rata nije moguće postići bilo kakav ozbiljniji konsenzus oko nastavnih planova i programa, u RS-u čini se dosta na tome da djeca koja tu žive, uče gradivo koje je usaglašeno sa gradivom u susjednoj državi Srbiji.

Entitetski ministar prosvjete i kulture Dane Malešević kaže da za tako nešto postoje valjani razlozi.

“Smatrali smo da srpski narod, bez obzira gdje bio, treba učiti isti jezik i historiju, geografiju, jer se radi o istom narodu, ista mu je historija, govori istim jezikom i normalno da nastavni planovi za djecu u osnovnim školama trebaju biti isti”, rekao je Malešević, dodajući da i na osnovu Dejtonskog sporazuma, RS ima pravo na vlastito obrazovanje.

Ministar Malešević ističe i da je rad na usaglašavanju nastavnih planova i programa dio i memoranduma kojeg su još 2010. godine potpisali predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS-a te Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

“Negdje krajem januara ove godine smo imali zajednički sastanak saradnika ministra Šarčevića i mojih saradnika. Usaglasili smo određene procedure kada je u pitanju usklađivanje ovih nastavnih planova i programa i računamo da ćemo to negdje do septembra uspjeti i da uradimo bar za dio razreda”, naveo je Malešević.

Na zavještanje Stefana Nemanje o jeziku i pismu pozvao se u Banjaluci zamjenik predsjedavajućeg Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Skupštine Srbije Ljubiša Stojmirović govoreći o potrebi usaglašavanja nacionalne grupe predmeta.

“Ne znam zašto bi nekome smetalo što mi imamo zajedničku sednicu i što se trudimo da uradimo nešto što bi bilo mnogo bolje i korisnije i za nas i za Republiku Srpsku. Nemamo ništa protiv da svako poštuje svoju istoriju, da svako poštuje svoj narod, da poštuje svoj jezik. Ali, isto to tražimo i nama da se dozvoli”, poručio je Stojmirović.

No novinare je zanimalo Stojmirovićevo mišljenje, kada već govori o zaštiti identiteta, kojim onda jezikom govore Bošnjaci u Sandžaku?

“Ne da ne znam, ne znam šta vi pretpostavljate? Hoćete da mi kažete bošnjački jezik? Je l’ to? Kako ga oni zovu, tako neka se zove. Ja nemam ništa protiv. Ali ako hoćete mene da pitate, za taj jezik, za hrvatski jezik, za crnogorski jezik… dajte malo, probajte da se konsultujete sa ljudima koji se razumeju u tu oblast. Oni će vam reći da je to jedan isti jezik, da je to jezik koji je faktički srpski jezik sa nekim malim modifikacijama”, odgovorio je Stojmirović.

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini ne slažu se ni sa kakvim usaglašavanjem nastavnih programa, ako ono nije dogovor dvije države.

“Ovdje imamo tihim putem uspostavljanje pravila života, obrazovanja, standarda i svega onoga što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo i mi zbog toga dižemo glas protiv toga. Ovo je teritorija Bosne i Hercegovine”, rekao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić.

Predizborne igre

Profesor emeritus Sarajevske škole za nauku i tehnologiju Lamija Tanović iz perspektive nekoga sa golemim iskustvom na polju reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini ističe kako se posljednji rat zapravo nastavio na drugim terenima, a pogotovo na terenu obrazovanja.

Tanović je mišljenja i kako je posljednja zajednička sjednica skupštinskih odbora Srbije i RS-a, prije svega, predizborna igra.

“Insistiranje na nekim različitim jezicima, na različitim programima, na gledanju na susjede, ali parcijalnom gledanju, da Republika Srpska hoće to da uskladi sa Srbijom, da ovi kantoni sa hrvatskom većinom, sa Hrvatskom, a ne znam šta ovi drugi bosanski rade, je li, insistiraju na nekom bosanskom programu za koji, kad bi bar bio onaj stari, nego i tu ima nekakvih promjena. Sve to skupa pravi haos u tom našem obrazovnom sistemu”, istakla je Tanović.

Osnovni problem nije samo u obrazovanju, tvrdi profesor Univerziteta u Banjaluci Miodrag Živanović, već u Bosni i Hercegovini postoji problem sa onim što se naziva “naš istorijat”, “naša tradicija”, “naš identitet”.

“Ako bi poput srpskog nacionalnog korpusa u Bosni i Hercegovini počeli i Hrvati u BiH spajati ili tražiti prožimanje svojih programa sa Zagrebom, onda ćemo i ono malo mladih ljudi ovdje uništiti takvim konceptom obrazovanja. Dakle, ako ne možemo napraviti ovo bilo šta zajedničko, ili ono što se zove pitanje identiteta, onda je bolje ne raditi ništa”, ocjenjuje Živanović.

I dok predstavnici Bošnjaka pozivaju nadležne u Bosni i Hercegovini, te Ured visokog predstavnika (OHR) da reaguju u ovom slučaju, nadležni u RS-u uvjeravaju da se ne radi ništa što bi moglo ugroziti predstavnike drugih konstitutivnih naroda ili nacionalnih manjina.

Ono što je novina u idućoj školskoj godini, a što je najavio ministar Malešević, jeste da će djeca u RS-u, a ako program bude usaglašen, onda i djeca u Srbiji, učiti i obimnije gradivo o ratnim dešavanjima devedesetih godina prošlog vijeka.

Preporukama Savjeta Evrope iz 2005. godine predviđeno je da se događaji iz proteklog rata ne interpretiraju djeci na način koji širi mržnju i stvara neprijateljstvo.

Pored toga, prema uputstvu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) iste godine ministri obrazovanja entiteta i kantona potpisali su i Sporazum kojim je predviđeno da se u istoriji ne izučavaju sadržaji rata u Bosni i Hercegovini koji bi imali uvredljive sadržaje po druge narode.

Malešević tvrdi da se preporuke i Sporazum nisu poštovali u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega će u Republici Srpskoj uslijediti odgovor već u idućoj školskoj godini.

Posted by on 2018-07-09. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login