Bh. mediji različito interpretiraju dešavanja u Ukrajini

UkrajinaKada je kriza u Ukrajini u pitanju, iz bosanskohercegovačkih medija mogle su se čuti i pročitati različite informacije. Primjera radi, na dan 2. mart, kada su tenzije u Ukrajini bile na vrhuncu, entitetski javni emiteri na potpuno različite načine saopštili su vijesti vezane za dešavanja u ovoj državi.

Evo kako je to urađeno u Dnevniku 2, Federalne televizije (FTV):

“Ukrajina je na rubu rata. O tome već govore i najviši politički zvaničnici u svijetu. Ruske trupe već su započele i otvorene vojne operacije u Ukrajini. S druge strane prelazna Vlada u Ukrajini traži opštu mobilizaciju. Zapad za sada upozorava.”

Suprotno njima, u istoj informativnoj emisiji Radio televizije Republike Srpske (RTRS), vijest o Ukrajini je zvučala ovako:

“Ruski predsjednik Vladimir Putin, u obraćanju javnosti, izjavio je danas da je u Ukrajini izveden neustavni državni udar i oružano preuzimanje vlasti, koje niko nije osporio. Putin je rekao da je Viktor Januković ispunio sve uslove sporazuma potpisanog 21. februara sa predstavnicima opozicije i da je predao svu vlast. Januković je, prema njegovim riječima, i dalje legitimni predsjednik Ukrajine, mada sada nema vlast. On je poručio da će Rusija pružiti finansijsku podršku ukrajinskom regionu Krimu.”

Bosanskohercegovački mediji o ukrajinskoj krizi izvještavali su jednostrano i pristrano, stavljajući se na jednu od strana, smatra novinar banjalučkog portala Buka, Dragan Bursać.

“Mi smo imali dijametralno suprotne stavove. Mediji u Federaciji su većinski podržavali demonstrante u Ukrajini, dok su mediji u RS-u, u jednom trenutku počeli da podržavaju proruske snage, narod i medije u Ukrajini. To je bilo poprilično jednostrano sa svih strana gledajući, bez nekih izvora i podataka, koji su bili dostupni javnosti. Mediji su se svrstavali na jednu stranu i „gurali“ tu priču jednostrano”, ističe on.

Mediji u BiH pažljivije su izvještavali o Ukrajini, nego o stanju u Afganistanu ili Siriji, smatra kolumnista sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje i nekadašnji dopisnik iz Moskve, Vlastimir Mijović.

“Ono što je najvažnije je da ljudi shvate da je Ukrajina možda i najveći problem savremenog svijeta, gdje se sudaraju velike sile, EU i SAD protiv Rusije, koja nije stekla status kakav je imala nekada, ali je još uvijek snažna i ima jako žive interese u Ukrajini. Ono što je također bitno je da, kao i svi drugi problemi u svijetu, i ovi problemi u Ukrajini nas dijele”, riječi su Mijovića.

Često su bosanskohercegovački mediji situaciju u Ukrajini upoređivali sa onom u BiH, početkom 90-tih. To, smatra Bursać, je produkt površnosti.

“Svaka banalizacija i poređenje ad hock je, ne samo nezahvalno, nego diletantski i neprofesionalno. Ima toliko aspekata po kojima se situacija u Ukrajini razlikuje od one u BiH, da bi bilo krajnje neozbiljno poistovjetiti te dvije situacije. U BiH 1992. godina i 2014. godina u Ukrajini, zaista su u mnogome različiti. Dakako da tu ima nekih sličnosti. Naš narod je osjetio rat i zna šta je rat, te, za razliku od nekih drugih teritorija svijeta, može sa empatijom da osjeti i predosjeti šta se dešava ukrajinskom narodu. Ali do kraja pojednostaviti situaciju i do kraja identifikovati situaciju između Ukrajine i BiH, bilo bi neprofesionalno”, tvrdi Bursać.

Specijalizovanih emisija o dešavanjima u Ukrajini nije bilo, kao ni sveobuhvatnih analiza. Međutim, kako tvrdi Mijović, u BiH nema stručnjaka koji bi bili kompetentni govoriti o tome.

“Kao i u mnogo čemu, kada je svijet u pitanju, mi u BiH nemamo dobrih stručnjaka za žarišna područja današnjeg svijeta. To je jedna slabost i zadugo će tako biti. Što se tiče medija, mi nemamo svoje ljude na licu mjesta, tako da ne možemo nikada biti sigurni u informacije koje dobijamo”, kaže Mijović.

Dragan Bursać, pak, tvrdi kako je analiza bilo, ali onih koje nisu medijski atraktivne:

“Našao sam par analiza koje se, prije svega, bave poviješću Ukrajine i ukrajinskog naroda i stvarima koje su im se dešavale u dalekoj prošlosti. To su neki istorijski prevodi koji mogu da oslikaju ono zbog čega se danas dešava to što se dešava u Ukrajini. Naravno, takve analize su dosadne običnom puku.”

A šta građani Sarajeva misle o stanju u Ukrajini:

“Pedesetih godina je to bilo rusko. Rusima je to interesu jer se Ukrajina sprema za EU.”

“Trebaju pustiti da se narodi dogovore i da se ne miješaju strani faktori, kao što su se kod nas umiješali.”

“Po meni je to nastavak ruske politike.”

rse / bih-x.info

Posted by on 2014-03-10. Filed under Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login