BiH bez posljedica zbog pada turske lire

Turska, lira

Pad turske lire u odnosu na američki dolar neće uticati na BiH i njenu ekonomiju, tvrde ekonomski stručnjaci. Prema procjeni Centralne Banke BiH direktnog uticaja neće biti niti na kurs eura, kao ni na bankarski sektor, čak ni u onim bankama koje su u većinskom turskom vlasništvu.

Finansijska kriza koja potresa Tursku nakon pada nacionalne valute u odnosu na američki dolar, uprkos činjenici da je prisutna na bh. tržištu u tekstilnoj, drvnoj i bankarskoj djelatnosti, kako procjenjuju stručnjaci, neće imati bitnijeg uticaja po BiH.

Iz Centralne banke BiH kažu kako ne očekuju bitne promjene jer turska lira u konačnici nema ni približan uticaj po BiH, kakav ima euro.

“S aspekta stabilnosti finansijskog sistema, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) trenutno ne vidi razloge za zabrinutost. Turska, zbog kreditnog rejtinga, nije jedna od zemalja iz investicionog spektra CBBiH, pa samim tim nema direktan uticaj na prinos od investiranja deviznih rezervi. Kako zemlja nije članica EU, niti Evropske monetarne unije, ne očekujemo ni značajne promjene, po ovom osnovu, u kreditnom rejtingu zemalja u koje možemo investirati devizne rezerve”, navodi glasnogovornica Centralne Banke BiH Zijada Kovač.

“Takođe”, dodaje, “ne očekujemo značajan uticaj na nominalni i realni efektivni kurs”.

“Euro, a samim tim i konvertibilna marka, i dalje nominalno aprecira prema turskoj liri, ali je udio Turske u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH za prvih šest mjeseci svega 4,6%. Posljedično, i uticaj lire na realni efektivni kurs je znatno slabiji nego, recimo, uticaj razlike u inflaciji između BiH i eurozone, ili zemalja regije”, kaže Kovač.

I ekonomista Zoran Pavlović smatra kako BiH neće osjetiti posljedice pada lire, te pojašnjava kako što se bh. privrednika tiče, oni neće biti značajno ugroženi.

“Po tom pitanju ugovori su uglavnom sklapani u dolarima ili eurima, i to će ostati praktično u realizaciji u istom stanju kao i ranije, bez obzira na pad lokalne valute u Turskoj. Što se tiče mogućnosti daljeg poslovanja sa Turskom, kad god imate inflaciju na domaćem tržištu, to ima rezultat da roba iz uvoza poskupi, a kad ona poskupi onda padne i potražnja, tako da je moguće da se desi da se na neki način smanji interes ili mogućnost kupovine proizvoda iz Bosne i Hercegovine za tursko tržište. Kada govorimo o situaciji kada mi nešto kupujemo iz Turske, jer i mi, naravno, kupujemo robe iz turskog tržišta i uvozimo, tu je situacija specifično takva da se može očekivati da opet u ovim čvrstim valutama, kao što je dolar i euro, cena ostane nepromenjena ili se eventualno može smanjiti, za račun činjenice da je sirovina koju je neko preradio u proizvod lokalna, pa po tom osnovu ima nešto bolju finansijsku situaciju, jer je inflacija uvek zgodan razlog da se poveća izvoz.”

Mada je Evropska centralna banka prošle sedmice izjavila kako prati izloženost nekih velikih bankarskih grupacija ka Turskoj, uključujući i Unicredit grupaciju, situaciju još uvijek ne smatra zabrinjavajućom. Ni u BiH nije drugačije viđenje, kaže Kovač.

“Izvori sredstava u turskoj liri u junu 2018. godine su bili zanemarivo mali čak i kod banke u većinskom turskom vlasništvu. Prema podacima iz Centralnog registra kredita, u 2017. godini nije bilo kredita domaćim sektorima u turskoj valuti.”

I Pavlović podcrtava upravo činjenicu da turska lira igra zanemarivu ulogu u bh. bankarskom sektoru.

“Banke koje su ovde registrovane su registrovane sa kapitalom koji je u lokalnoj valuti, najčešće su to bile donete i transferisane strane pare, možda nekada i turske lire, možda u slučaju Ziraat banke koja je državna banka Turske, koja ima svoju banku ovde, u Bosni i Hercegovini, ali one sve u biti ovde posluju u konvertibilnim markama i valutama koje su međunarodnog karaktera, tako da tu neće biti nikakvih posebnih događaja”, komentariše Pavlović.

Ono što jeste moguće, napominje Pavlović, je da posljedice osjete bh. privrednici koji su ulagali u Tursku, te će s te strane njihove investicije ili krediti koje su podizali biti skuplji u omjeru za koji je porasla inflacija. Isto vrijedi i za građane BiH koji eventualno štede u toj valuti.