BiH: Himna koja razdvaja a ne spaja

Štampa na njemačkom piše kako već 20 godina BiH ima himnu koja nema teksta. Potraga za stihovima izaziva spor među etničkim grupama. Istovremeno mladi odlaze. Iz FBiH svaki dan – po jedan doktor.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Neue Zuercher Zeitung piše: “Nacionalni simboli poput himne su tu, kako bi ujedinili jednu zemlju. U BiH to nije slučaj. Tamo himna podcrtava podjelu multietničke države. S obzirom da se političari nisu mogli složiti oko teksta himne, bosanskohercegovačka himna je do daljnjeg samo instrumentalna.

Početkom sedmice je parlamentarna komisija, zadužena za ustavna pitanja, poduzela novi pokušaj kako bi tekstualno himni udahnula život. Ali političari sve tri etničke grupe odmah su to odbacili. Tako je parlamentarac Momčilo Novaković iz PDP-NDP rekao da predstavnici tri naroda nisu mogli postići saglasnost o zajedničkom tekstu i da zato “ne postoji tekst koji bi Parlament mogao podržati”. On je za Website Balkan Insight dodao da vjeruje da je inicijativa o tekstu himne osuđena na propast.

Politika etničke simbolike

Propast usvajanja teksta himne je u BiH nešto što je politički željeno. Današnja država, stvorena nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995., bazirana je na filigranski osmišljenom političkom balansu između etničkih grupa. One su skoro podjednako raspodijeljene kako na nivou izvršne vlasti tako i u Parlamentu. To odlučivanje u zemlji čini ne samo komplikovanim već i nemogućim.

Spor oko nacionalne himne je simptom političke stagnacije. On pokazuje kako je pokušaj da se u odlučivanje uvedu etničke grupe dovoden do apsurda. BiH je od 1995. do 1999. zapravo imala nacionalnu himnu i tekst. No, 1998. je Carlos Westendorp odlučio da je zemlji potrebna nova himna, koja bi obuhvatila sve tri etničke grupe. Ovaj Španjolac, koji je tada bio visoki predstavnik u BiH, je izabrao himnu bez teksta po uzoru na svoju domovinu Španiju. Popularnost i primjena ove himne je do danas vrlo ograničena. Stoga su poduzimani različiti pokušaji da se himni udahne život. Prije 10 godina Parlament BiH je raspisao konkurs za himnu i dobio 300 prijava. Od njih je najuži izbor pao na himnu kompozitora Dušana Šestića, koju je napravio skupa sa Benjaminom Isovićem. Tekstom se opisuje ljepota BiH i njenog plavog neba i završava riječima: Zajednički stupamo u budućnost”. I tu stupaju na scenu politički kočničari, kojima uspijeva da politiziraju i ovaj potpuno nepolitičan tekst: “Nacionalna himna, koja eksplicitno ne spominje tri etničke grupe, nije prihvatljiva!” To je odlučila parlamentarna većina i odbila da prihvati tekst himne.

Himna zvana “Intermezzo”

Od tada su svi novi pokušaju da BiH dobije tekst himne propadali. Najnovija inicijativa doduše još nije završena, ali izgledi da se usvoji su slabi – između ostalog i zato što se u jesen održavaju novi izbori i napetosti među etničkim grupama rastu. Kompozitor je konačno bio prisiljen da svoju bh-himnu nazove ‘Intermezzo'”, zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Alarmantan odliv mladih, kvalifikovanih ljudi iz BiH

Švajcarski RTV SRF na svojoj web stranici donosi priču o odlivu mladih ljudi iz BiH. “Svake godine na desetine hiljada mladih Bosanaca i Hercegovaca napuštaju svoju domovinu. 22 godine nakon rata oni nemaju više povjerenja u bolji život i bolju budućnost. Iseljavanje je tema, kojom se bave svi. Kada se priča o politici i ekonomiji, diskusija uvijek završava na pitanju, ima li uopšte smisla ostati u zemlji.

Posljednjih godina zabilježeno je da svake godine BiH napusti oko 40.000 ljudi. S obzirom na 3,5 miliona stanovnika to je veoma problematičan broj.  Odlaze posebno mladi i dobro obrazovani ljudi. “Posebno nas brine da je 60 posto onih koji su otišli, sa sobom povuklo familije –  ženu i djecu”, kaže Katarina Vučković iz organizacije za mlade KULT. “U Bosni postoje područja, sa kojih postoji redovnija autobuska veza sa Njemačkom nego sa glavnim gradom Sarajevom”, kaže Katarina.

Male plate i ekonomska bijeda kao razlozi odlaska iz BiH

“Oni koji rade u državnim firmama zarađuju platu od koje gladuju. Ta radna mjesta kontrolišu nacionalističke partije, koje su preplavile zemlju svojom korumpiranim strukturama vlasti. Partije odlučuju o tome ko će dobiti posao. Istovremeno određuju koje privatne firme trebaju da dobiju naloge za posao odnosno tendere koji raspisuju državne kompanije. Ko dobije posao ili nalog da izvodi neki posao, skupa sa cijelom familijom postaje vjerni birač dotične partije. Jer ako dođe do smjene vlasti, svako zna da će se radna mjesta oduzimati i dodjeljivati familijama i prijateljima onih koji su na vlasti. A to je nešto, od čega zavisi porodična egzistencija.

Prevoditeljica i medicinska sestra Breza-Balta kaže da ne želi da joj djeca rastu u tako korumpiranoj sredini, čiji obrazovni sistem pokušava da uguši svako kritičko mišljenje u korijenu. Ona želi da svoj uspjeh gradi na svojoj zaradi a ne na pripadnosti ovoj ili onoj partiji.

U jesen se u BiH održavaju izbori. Jedan dio birača su vladajuće elite pridobile državnim radnim mjestima i visoko dotiranim nalozima za poslove a druge strahom od novog rata. Sociolog i psiholog Srđan Puhalo objašnjava kako se instrumentalizira strah. “Ako se plašite novog rata, onda je normalno da ćete birati političara za kojeg mislite da će vas najbolje odbraniti. Tri u ratu suprotstavljene etničke grupe imaju svaka svog stranačkog vođu. Oni se uzajamno provociraju – širenjem mržnje i ratnom retorikom, dobacuju jedni drugima lopte svjesni da samo tako mogu profitirati.”

Zašto su mladi u BiH spakovali kofere?

Zbog stalnih provokacija, bh. politika je blokirana. Mnoge institucije ne mogu donijeti odluke a zbog spora oko izbornog zakona, ni izbori u jesen ne mogu biti održani u skladu sa zakonom. “I sa EU Bosna i Hercegovina igra dvostruku igru”, kaže Puhalo. Političari obećavaju da će BiH uskoro početi sa pregovorima o uölanjenju ali očito igraju na kartu vremena. Ne vjerujem da ozbiljno misle kada obećavaju učlanjenje u EU”, zaključuje Puhalo.

Renomirani list Oslobođenje alarmirao je javnost, objavivši da se zbog odliva stručne radne snage, zemlja susreće sa nedostatkom doktora. Tako u Sarajevu nedostaju pedijatri. Ljekarska komora Federacije BiH kaže da od tamo svaki dan po jedan doktor napušta zemlju. Oni koji odlaze poslije šalju novac onima koji su ostali. Paradoks je što to ublažava pritisak na korumpirane političke elite, koje su odgovorne za tužno stanje u svojoj zemlji”, objavljeno je na internet stranici švajcarske radio-televizije SRF

Posted by on 2018-02-15. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login