BiH ide ka recesiji

Bosna i Hercegovina u 2019. godini bilježi manji privredni rast, što pokazuju i podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da je ovo znak da je Bosna i Hercegovina na pragu recesije, naglašavajući da poboljšanja privrednog stanja neće biti bez ozbiljnih društvenih i političkih promjena.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine bruto domaći proizvod (BDP) u 2018. godini iznosio je 32 milijarde i 860 miliona konvertibilnih maraka (16.068 milijardi evra) što je rast od oko tri posto. BDP u prvom kvartalu ove godine je nešto lošiji nego prošle godine.

„BDP u prvom kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi realni rast od 2,2 posto. Ako posmatramo po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu ove godine, značajan rast BDP-a zabilježen je u djelatnostima trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala u iznostu od 6,6 posto i umjetnost zabava i rekreacija od 5,6 posto. Realni pad BDP-a je zabilježen u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznosio je 3,4 posto“, kaže portparolka Agencije za statistiku BiH Mirsada Adembegović.

Rast BDP-a od 2,2 posto je najmanji rast od 2015. godine. Ekonomisti upozoravaju da je ovo znak da je Bosna i Hercegovina ušla u recesiju, odnosno usporavanje privredne aktivnosti koje istodobno prati pogoršanje opšte ekonomske klime.

„Prema zvanično dostupnim ekonomskim pokazateljima za Bosnu i Hercegovinu Agencije za statistiku vidimo da je u posljednja dva uzastopna kvartala, jedan u odnosu na drugi, došlo do pada BDP-a, što prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda znači tehnički da je zemlja ušla u recesiju“, objašnjava makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“BiH u stalnoj recesiji”
Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević takođe smatra da je BiH ušla u recesiju.

„Bosna i Hercegovina je stalno u recesiji samo je u pitanju brzine kojom će se ona kretati. Mislim da će se ona kretati ubrzanije. Uopšte nije moguće očekivati u ovakvom privrednom sistemu kretanje naprijed. Privredni sistem je koncipiran tako da ovo mora da propada sve dublje i dublje i to se događa“, kaže Milojević.

Jedan od glavni razloga smanjenja privredne aktivnosti u BiH, prema mišljenju Hadžića, je manji izvoz u Rusiju, Tursku i Kosovo.

„Najveći pod BDP-a je došao zbog manjeg izvoza u Tursku što je uzrokovano padom vrijednosti turske lire prošle godine i to se jasno vidi po statističkim podacima. Biće interesantno vidjeti podatke za drugi kvartal ove godine jer prema podacima koje imam nije došlo do rasta potrošnje, koja je jedna od sastavnica BDP-a, ali jeste došlo do porasta prikupljenog PDV-a što se može opravdati porastom uvoza“, ocjenjuje Hadžić.

Jedan od razloga je, kaže Milojević i sve veće zaduživanje.

„Podaci koje imamo za entitet RS, a slična situacija je i za cijelu BiH, pokazuju da smo prije deset godina zarađivala sedam maraka a vraćali jednu, a danas zarađujemo marku a vraćamo tri marke. Ovo pokazuje da naš BDP mnogo sporije raste od duga a to znači da je budućnost u jednom ekonomskom propadanju. Mi se približavamo stanju kada se neće moći vraćati dugovi i kada ćemo doživjeti potpuni finansijski kolaps“, objašnjava Milojević.

Prema podacima EUROSTAT-a, statističkog ureda Evropske unije, BDP BiH po glavi stanovnika je oko 5.000 eura koliko ima i Albanija, što je tri puta manje u odnosu na susjednu Hrvatsku ili šest puta manje u odnosu na Sloveniju.

U BDP-u BiH i dalje dominantno učešće imaju trgovina, javne službe i indirektni porezi, nauštrb proizvodnje i ako se ovo ne promijeni, kaže Milojević, budućnost ove zemlje i njenih građana se dovodi u pitanje.

„Mi nemamo osnova za racionalnu politiku, a onda se skreće u iracionalizme i nacionalizme. Vlade se ne bave onim čime bi trebale da se bave, a to je dobrobit naroda. Mi još raščišćavamo rat, a ne znamo kakva nam je budućnost. Bavimo se ratom i nacionalizmima zbog toga što se ne bavimo postojećim problemima koji narastaju i koji vode vjerovatno u neko novo zategnuće, ko zna kakvo“, upozorava Milojević.

Bez ozbiljnih društvenih i ekonomskih promjena, prema mišljenju Milojevića, situacija se neće promijeniti.