BiH izgubila oko 57.000 građana

Od 1996. godine pa do danas Bosna i Hercegovina je izgubila gotovo 57.000 građana koji su se ispisali iz njenog državljanstva i uzeli državljanstva drugih zemalja.

I neke poznate ličnosti, poput nogometaša Sergeja Barbareza, odrekli su se državljanstva Bosne i Hercegovine.

Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH u Sektoru za državljanstva, Milan Zjajić, kaže da je posljednjih godina trend da oko tri i pol hiljade građana godišnje traži ispis iz evidencije državljana Bosne i Hercegovine.

„Posljednjih četiri-pet godina imamo prilično stabilnu cifru zahtjeva koji se podnose u toku jedne godine i ona se kreće oko 3.500 godišnje, za razliku od ranih dvijehiljaditih godina, kada smo imali 2003. preko devet hiljada zahtjeva, ili 2002. preko osam hiljada. Najviše zahtjeva nam dolazi iz zemalja gdje imamo relativno veliku bh. dijasporu, a to su prije svega Njemačka i Austrija. U nešto manjem broju imamo zahtjeva iz Danske i Norveške.“

Uprkos činjenici da je potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom, postoji određeni broj zahtjeva građana koji žive u tim zemljama, piše Radio Slobodna Evropa.

„Ti zahtjevi se podnose kada ove zemlje zahtijevaju od osoba da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine iz razloga što zasnivaju radni odnos u nekim djelatnostima – državna služba, poslovi bezbjednosti, vojske i slično. Osobe podnose ove zahtjeve za odricanje iz razloga što zakonodavstva tih zemalja propisuju da se prethodno izvrši odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine.“

Bosna i Hercegovina trenutno pokušava potpisati sporazume o dvojnom državljanstvu sa Norveškom i Crnom Gorom. Potrebno je napraviti i neke druge poteze, jer u suprotnom, država može imati ozbiljne posljedice, smatra Zjajić.

„Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima prije svega problema i sa malim priraštajem stanovništva, ima problema s ‘bijelom kugom’, ima problema s odlivom kadrova, a sad imamo situaciju da ti kadrovi iz raznoraznih razloga imaju potrebu da steknu državljanstvo država u koje odlaze radi školovanja, zapošljavanja, ili država u kojima se oni nalaze još iz perioda ratnih sukoba.

To je sigurno jako negativno i može imati teške i štetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Posmatrajući starosnu dob onih koji se odriču državljanstva, vidimo da su to ljudi u ‘najboljim godinama’. Imamo slučajeva da se i cijele porodice odriču državljanstva.“

Procedura za ispis iz evidencije bh. državljana nije komplikovana, ističe Milan Zjajić.

„Za prestanak državljanstva osoba mora dati izjavu da se odriče od državljanstva Bosne i Hercegovine. Uz izjavu se moraju dostaviti određeni dokumenti. To je prije svega dokaz o posjedovanju državljanstva druge države ili garancija da će se steći državljanstvo te države, moraju dostaviti dokaz o boravku u inostranstvu.

Oba ova dokumenta moraju biti prevedeni na jedan od jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini, i iz BiH moraju dostaviti dokaz o državljanstvu BiH, rodni list, vjenčani list ako su udati ili oženjeni, moraju dostaviti ličnu kartu BiH ako imaju.

Ove izjave mogu se dati lično ili putem punomoćnika, u Ministarstvu civilnih poslova BiH, i mogu se podnijeti i putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu. Uz zahtjev se uplaćuje taksa koja iznosi 800 KM. Za sticanje državljanstva država iz bivše SFRJ taksa iznosi 200 KM.“

Pomoćnik ministra civilnih poslova upozorava:

„Bosna i Hercegovina gubi na određeni način, ili ima u nekoj sivoj zoni određeni broj svojih državljana koji žive i borave u zemljama tzv. anglosaksonskog  pravnog sistema, tako da su te osobe stekle državljanstvo tih država – SAD, Australije, Kanade –  a da oni ustvari ne konzumiraju državljanstvo BiH, sve shodno odluci Ustavnog suda BiH koja se odnosila na član 17. Zakona o državljanstvu.

Njima neće formalno prestati državljanstvo BiH, ali oni to državljanstvo jednostavno ne konzumiraju. Veliki broj njih ne posjeduje lične dokumente Bosne i Hercegovine i dugoročno gledano, ako se ne bi preduzimale značajnije aktivnosti, i takve osobe bi bile izgubljene za Bosnu i Hercegovinu. Trebamo raditi na evropskim integracijama.

Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju riješio bi masu onih razloga koji su danas razlog za državljane Bosne i Hercegovine da traže državljanstvo drugih država“, zaključuje Zjajić.