BiH pred kvalifikacije za SP bez selektora: Dva kandidata i tronacionalno glasanje

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine (BiH) na prvoj utakmici protiv selekcije Finske, 24. marta, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine koje će se igrati u Kataru, mogla bi biti jedina državna reprezentacija koja na klupi neće imati selektora.

reprezentacija BiH
reprezentacija BiH

Dosadašnjem selektoru Dušanu Bajeviću sredinom novembra 2020. godine je istekao ugovor, a Nogometni/Fudbalski savez BiH (NFSBiH) još uvijek nije izabrao novog selektora.

Više od dva mjeseca traju pregovori sa pojedinim kandidatima za selektorsko mjesto.

Izvršni odbor NFSBiH je krajem novembra 2020. godine formirao Komisiju za izbor selektora, koju čine predsjednik Fudbalskog saveza BiH Elvedin Begić, potpredsjednici Ivan Beus i Milorad Sofrenić, te Irfan Durić i Vico Zeljković, predsjednici entitetskih saveza (Fudbalskog saveza Federacije BiH i Fudbalskog saveza Repubike Srpske).

Komisija za izbor selektora je, desetak dana poslije, formirala Stručnu komisiju, koju su činili nekadašnji reprezentativci BiH, fudbaleri Zvjezdan Misimović i Emir Spahić. Oni su 22. decembra, nakon što su obavili razgovore sa nekoliko kandidata, predali izvještaje Komisiji za izbor selektora.

Misimovićev favorit je fudbalski trener iz Bugarske Ivaylo Petev, dok se Spahić odlučio za nekadašnjeg kapitena fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Sergeja Barbareza.

Komisija za izbor selektora, od pet članova, sa četiri glasa je odlučila da je Ivaylo Petev bolji kandidat za selektora. Sjednici Komisije nije prisustvovao Elvedin Begić, predsjednik Fudbalskog saveza BiH. Članovi Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH iz srpske i hrvatske nacionalnosti podržali su Peteva, a Bošnjaci su bili protiv. Sjednica je održana 28. decembra 2020. godine.

“Mi smo imali stav, da Bošnjaci ne mogu podržati Peteva”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), član Izvršnog odbora Muhidin Raščić, koji kaže kako nisu imali dovoljno informacija o njegovom proteklom radu i rezultatima.

Kako se donose odluke u Savezu?
Fudbalski savez BiH sastavljen je od dva entitetska saveza, Fudbalskog saveza Federacije BiH i Fudbalskog saveza Republike Srpske.

Fudbalski savez Bosne i Hercegovine 25.augusta 2020. godine objavio je na službenoj stranici novi, izmijenjeni Statut. Najupečatljivija promjena odnosi se na podjelu nogometnih saveza u Federaciji BiH na kantonalne i “županijske”. Fudbalski savez Federacije BiH okuplja deset kantonalnih saveza.

U Statutu, savezi iz četiri kantona u kojima živi većinsko hrvatsko stanovništvo (Posavski, Zapadno-hercegovački, Kanton 10 i Hercegovačko-neretvanski) nazivaju se županijskim savezima. Ostalih šest kantonalnih saveza u kojima živi većinsko bošnjačko stanovništvo naziva se kantonalnim savezima. Predstavnici ovih saveza praktično su svrstani u etničke i nacionalne korpuse.

Da bi selektor bio izabran za njega mora glasati više od dvije trećine članova Izvršnog odbora od ukupno 15. To znači da je za svaku pravovaljanu odluku potrebno da glasa bar jedan delegat iz Fudbalskog saveza Republike Srpske, te dva iz Fudbalskog saveza Federacije BiH, u okviru kojeg glas moraju dati i kantonalni savezi, gdje živi većinski bošnjačko stanovništvo i županijski, gdje je hrvatsko stanovništvo.

Sam naziv “županija” okarakterisan je Odlukom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine kao neustavan 1998. godine.

Optužbe za opstrukciju unutar Saveza
Prve optužbe zbog neizbora selektora u javnosti su iznesene 4.januara nakon sjednice Izvršnog odbora FSBIH, koja je prekinuta.

Jedan od članova Odbora i predsjednik Fudbalskog saveza Republike Srpske Vico Zeljković optužio je aktualnog predsjednika Saveza Elvedina Begića da opstruiše izbor selektora.

“Na sjednici Izvršnog odbora nismo stavili taj prijedlog na glasanje, jer smo prije početka dobili informaciju od predstavnika federalnog saveza da je Begić telefonski održao sastanak sa bošnjačkim članovima i rekao im da nije u interesu Bošnjaka da Petev bude izabran za selektora”, rekao je Zeljković novinarima u Sarajevu, dodajući da je Petev mogao biti izglasan za selektora na sjednici 4. januara.

“Znamo da po novom Statutu najmanje po jedan glas mora biti iz sva tri naroda, no danas (4. januara, op. a.) je mogao Petev biti izglasan, jer su neki Bošnjaci htjeli glasati za i imali bismo 11 potrebnih glasova. Krivo mi je što su podlegli Begićevom pritisku, jer mi nije jasno zbog čega je Begić predstavnik svih Bošnjaka? Kod tih ljudi se uvukao strah i mi smo procijenili da ne trebamo ići na glasanje”, rekao je Zeljković obrazlažući zašto je sjednica Izvršnog odbora prekinuta.

Elvedin Begić se nije javljao na pozive Radija Slobodna Evropa (RSE), ali je član odbora Muhidin Raščić za RSE rekao da Begić nije kriv.

“Begić nije nikoga zvao, to je bio dogovor nas Bošnjaka da ne možemo podržati Peteva. Neka nađu neku treću opciju”, kaže Raščić.

Preslikavanje stanja iz Doma naroda
Dešavanja u Savezu oko izbora selektora podsjećaju na politički igrokaz, kaže za RSE jedan od fudbalskih stručnjaka, bivši fudbaler Vlatko Glavaš, koji je trenutno zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. On tvrdi kako je sistem političkog odlučivanja u savezu najveći kočničar zbog čega Bosna i Hercegovina, dva mjeseca prije početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu, nema selektora.

“Ovaj Statut koji je napravljen, urađen je tako da preslikava stanje iz Doma naroda BiH. Ništa nije moguće uraditi bez Bošnjaka, Srba i Hrvata”, smatra Glavaš.

Dom naroda Parlamenta BiH čin po pet delegata iz reda tri naroda -Bošnjaka, Srba i Hrvata, izabranih iz entitetskih skupština. Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata a, prema Poslovniku doma, odluke u Domu donose se većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.

Glavaš kaže kako je izbor selektora prvi test Fudbalskog saveza nakon izmjena Statuta, jer je novim odredbama sistem odlučivanja vraćen deset godina unazad.

Mehanizam nacionalnog glasanja u Nogometnom savezu BiH bio je jedan od razloga zbog kojeg su FIFA i UEFA suspendovale Savez 1. aprila 2011. godine. I tada se nijedna odluka nije mogla usvojiti, ako za nju nije glasao bar jedan Bošnjak, Hrvat ili Srbin.

Glavaš smatra da BiH uskoro neće dobiti selektora, i ukoliko bi se odustalo od Peteva.

“Ako Bošnjaci budu imali neko treće ime, kandidata za selektora, pretpostavljam da to neće odgovarati ‘H’ komponenti (predstavnicima hrvatskog naroda) ili delegatima iz Republike Srpske. Tako da se vrte u krug, dogovaraju se da se ne dogovore”, kaže Glavaš.

Fudbalska reprezentacija BiH trebala je imati selektora već početkom decembra, jer su rukovodioci Fudbalskog saveza BiH od aprila znali da Duško Bajević završava svoj angažman sredinom novembra, objašnjava za RSE Faruk Hadžibegić, selektor bh. reprezentacije 1999. godine, te donedavni selektor nacionalne selekcije u fudbalu Crne Gore.

“Izbor selektora predugo traje. Sportski dio takmičenja koji dolazi u martu, biće jako težak i ako FSBiH nema tu brzinu i slogu, bojim se da ćemo doći u ozbiljne probleme, a možda i opet biti suspendovani”, kaže Hadžibegić.

On navodi da ako se, po bilo kojoj osnovi, čelnicima Svjetske fudbalske federacije (FIFA) i Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) učini da ima i malo upliva politike u sport, konkretno rad Fudbalskog saveza, BiH rizikuje i sankcije.

Ko su kandidati za selektora?
Ivaylo Petev je jedini kandidat Komisije za izbor selektora fudbalske reprezentacije BiH. Nakon dešavanja u Savezu, nije se oglašavao.

Na njegovoj zvaničnoj internetskoj stranici piše da je rođen 1975. godine u Bugarskoj. Od 2014. do 2016. godine bio je selektor fudbalske reprezentacije Bugarske. Od 2010. godine, kada je prestao igrati fudbal, trenirao je nekoliko klubova, među kojima su Ludogorets, Dinamo iz Zagreda, Omoniju, AEL Limassol, Al Qadisiyah, Jagielloniju.

Njegov protukandidat za selektorsko mjesto, Sergej Barbarez rođen je 1971. godine u Mostaru, na jugu BiH. Nakon dešavanja na sjednici Izvršnog odbora, Barbarez je na svom Instagram profilu napisao kako je “ničiji čovjek”.

“Nisam i niti ću ikada biti nečiji čovjek, osim svoj. Nisam se nikome nametao, nisam slao kandidature i nisam nikome ništa radio iza leđa. Kada sam dobio poziv razgovarao sam čista srca i sa vizijom kako ja mogu raditi. Tuđi interesi me ne zanimaju, samo interesi Bosne i Hercegovine i reprezentacije. Samo me pustite da imam svoje snove”, poručio je Barbarez.

Barbarez je karijeru započeo u mostarskom fudbalskom klubu Velež, a potom je 1991. godine potpisao ugovor sa njemačkim klubom Hannover. Poslije toga igrao je za pet klubova njemačke Bundeslige, Bayer o4, Hamburg SV. Za bh. reprezentaciju debitovao je u maju 1998. godine na prijateljskoj utakmici protiv selekcije Argentine. UEFA trenersku licencu dobio je u januaru 2010. godine.

Posted by on 2021-01-13. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login