BiH prijednjači u kampanji ‘Bez GMO’

BiH i ostalih trinaest zemalja potpisnica Dunavske deklaracije trebalo bi da u narednom periodu preuzmu identične standarde za proizvode sa oznakom ‘Bez GMO’ i da imaju isti logotip kojim će biti promovisana hrana bez genetski modifikovanih organizama.

Planovi su nedavno predstavljeni u Sarajevu i Banjaluci na Inicijalnim konferencijama o novousvojenim smjernicama za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda u BiH.

Bosna i Hercegovina je prva od četrnaest zemalja dunavskog regiona potpisnica deklaracije za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda koja je usvojila nove smjernice.

Za one koji striktno protiv GMO (genetski modifikovanih organizama) Agencija za sigurnost hrane BiH najavljuje da će proizvođači uskoro na svoje proizvode moći da stavljaju oznake ‘Bez GMO’. To bi trebao biti garant da proizvod ne sadrži u sebi genetski modifikovane elemente, a tu odluku pozdravljaju pobornici tradicionalne organske proizvodnje, mada Viktor Bijelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu kaže da to ni izbliza ne zadovoljava one prave standarde u plasiranju GMO proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine.

„Nama je ideja obilježavanja proizvoda koji ne sadrže GMO dobra i smatramo je vrlo važnom, ali nam je još uvijek problematično što mi vidimo da se proizvodi koji sadrže GMO ne obilježavaju. Dakle, pored onoga što bi se obilježavalo sa oznakom da ne sadrži GMO, trebamo imati i oznaku za one proizvode koji sadrže GMO. Zapravo je upravo tu problematika kada je u pitanju zdravlje ljudi, koji jako malo znaju o tome i o uticaju na zdravlje”, kaže Bijelić.

A trenutna situacija na bh. tržištu je takva da je na snazi zabrana proizvodnje i prodaje GMO proizvoda, no, ni u nadležnim institucijama ne mogu dati jasan odgovor na pitanje kakvo je stvarno stanje na terenu – sadrže li neki proizvodi i GMO elemente.

Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH Dragan Brenjo kaže da se to prevashodno odnosi na proizvode životinjskog porijekla.

“Kao što su jaja, mlijeko i meso, jer po trenutno važećoj legislativi Evropske unije i u Bosni i Hercegovini, nema načina da saznamo da li su ti proizvodi, mlijeko i jaja, od životinja koje hranjene hranom koja sadrži GMO. Donošenjem ovih smjernica to će se promijeniti jer će sami sistem kontrole i certifikacije inspekcijskog nadzora ići od samih farmera do konačnog proizvoda. Ovo je neobavezna oznaka kvaliteta, niko ne mora da krene u ovaj proces, ali je bitno da oni proizvođači koji žele mogu da označe na svojim proizvodima da je hrana bez GMO”, navodi Brenjo.

U evropskim zemljama postoji velika zainteresovanost da se u trgovinama mogu posebno kupiti proizvodi obilježeni kao GMO-free.

Predstavnik Agencije za životnu sredinu Austrije Helmut Gaugič kaže da je takva hrana itekako tražena.

U Austriji i drugim zemljama ljudi su sretni što mogu da iskoriste sve te prednosti koje nosi hrana proizvedena bez GMO za potrošače, za kompanije, za ekonomiju, ali takođe i za životnu sredinu. U austrijskim prodavnicama se danas može naći više od 2.400 takvih proizvoda.

Istraživanja pokazuju da građani u Bosni i Hercegovini ne žele da jedu genetski modifikovanu hranu. Nadležni kažu da će zbog toga biti animirani domaći proizvođači da vrše certifikaciju, kako bi svoje proizvode mogli obilježavati oznakama ‘Bez GMO’.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić kaže da su i proizvođači u banjalučkom regionu zainteresovani.

“Koji imaju svoju proizvodnju stočne hrane, svoj tov junadi, i on želi da pristupi ovom procesu, da svoju proizvodnju certifikuje i da se pojavi na tržištu sa nekim proizvodom koji je označen markicom. Sa druge strane imamo i potrošače koji su spremni da kupe takav proizvod, makar njegova cijena bila nešto veća”, kaže Pašalić.

No, Viktor Bijelić ističe da bh. vlasti ipak kaskaju jer još nisu usvojene izmjene Zakona o GMO kako bi bili usklađeni sa evropskim direktivama iz 2015. godine. Bosna i Hercegovina bi trebala i na drugačiji način podržava domaću zdravu proizvodnju.

„Ono što se, nažalost, ne dešava samo kod nas, ono što je negativan trend, jeste napuštanje ruralnih područja, visokoplaninskih pašnjaka koji su potpuno čisti i nezagađeni, pa se ide na tu farmersku proizvodnju, gdje se stoka uzgaja isključivo uz upotrebu stočnog miksa, odnosno hrane. I to jeste jedna od mana iako Bosna i Hercegovina ima izuzetno uslove, i to je kod nas tradicionalno, da su visokoplaninski pašnjaci izdašni. Na taj način bi se mogla i vratiti populacija na ta područja koja su mahom napuštena.”, upozorava on.

Izradu smjernica je podržala njemačka Vlada preko Njemačkog društva za međunarodnu saradnu – GIZ. Cijeli projekat je jako bitan, jer na tržištu postoji velika potražnja za proizvodima koji su bez GMO. Trenutno, evropske zemlje su vrlo zavisne od uvoza soje iz zemalja Sjeverne i Južne Amerike, te je želja da se ta situacija u narednom periodu promijeni. Cilj je bio da se dobije regionalni standard, jer u Evropskoj uniji ne postoji propis koji reguliše proceduru dobijanja oznake ‘Bez GMO’. Inicijativa je krenula od potrošača koji ne žele da konzumiraju proizvode koji mogu da sadrže genetski modifikovane elemente.