Bitka je izgubljena: Političari u BiH ne vole ljude, a bogami ni životinje. Evo kakva nam ekološka katastrofa slijedi

životinje krzno

Već smo navikli na činjenicu da političarima u BiH nije stalo do ljudi, pa zašto se onda čudimo što oni ne vole ni životinje, ali ni zemlju koju vode, jer ekološka katastrofa koja nam slijedi je svjesna odluka koju su političari donijeli u ime svih nas.
“Predstavnički dom PSBiH na 56. sjednici koja je održana juče u Sarajevu odlučio je da odloži zabranu uzgoja krznašica u BiH”, rekli su za BUKU iz Koalicije protiv krzna BiH.

Podsjetimo da je odluka o zabrani uzgoja krznašica u BiH već je stupila na snagu 1. januara 2018. godine, ali je Parlament donoseći set novih odluka odlučio da se ova zabrana odloži deset godina.

Farme krzna trajno su trebale biti zatvorene od 1. januara 2018. godine, ali je lobi za farme bio jači i uticajniji od brige za ekologiju. AKtivisti i ekolozi su upozoravali, apelovali, pisali, održavali proteste. Mi na portalu BUKA napisali smo na desetine tekstova na ovu temu, ali bitna nije uspjela.

“Došlo je do pojave enormnog broja muha, evidentirano je redovno izbijanje fekalija, zagađenje izvorskih voda i jezera, kao i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu. Kune vrlo uspješno i često pobjegnu sa farmi i, kao predatori, upadaju na farme pilića, te samim tim čine štetu po ruralnu privredu”, ističe se.

U ovom pismu takođe stoji da i Hercegovini prijeti i gori scenarij zbog sljedećih činjenica: okolišna infrastruktura u BiH je na izuzetno niskom nivou; u Poljskoj djeluje oko 900 farmi kuna, a u Holandiji preostalih 185, a svaka farma broji i do 50.000 životinjskih jedinki; sistem kontrole farmi krzna u BiH ne postoji. Nadležno Ministarstvo nije nikada sačinilo registar istih, a što je bilo dužno u skladu sa spornim članom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Pored navedenog farme krzna nisu uvedene u sistem okolinskih dozvola, a Federalni Zakon o zaštiti okoliša je već četiri godine u predzakonodavnoj proceduri, kao i srodni zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o upravljanju otpadom.

ŠTA NAS OČEKUJE?

Podsjetimo da je je u skladu sa Arhuskom konvencijom Ustavnopravna komisija Doma naroda zaprimila komentare potpisane od svih članova Koalcije protiv krzna BiH.

“Činjenica je da identična zabrana na snagu stupa u Holandiji 2024. godine, te da su se mnogi holandski uzgajivači preselili u Poljsku, uz prethodno identična obećanja o investicijama, masovnom zapošljavanju i poboljšanju ekonomskog potencijala te zemlje. No, sada, pet godina nakon tog obećanja Poljska predlaže zabranu uzgoja krznašica zbog stravičnog onečišćenja okoliša te zemlje, gubitka turističkog potencijala, te utvrđenosti da ova grana poljoprivrede nije donijela obećana zapošljavanja, a ekonomski potencijal je ugrožen zbog uništenja prirodnih resursa. Navedenu zabranu zahtijeva preko 100 lokalnih zajednica uz podršku cjelokupne javnosti Poljske”, rečeno je ranije u otvorenom pismu koje je upućeno Parlamentu BiH.

U pismu stoji da su se navedene lokalne zajednice usprotivile farmama krzna zbog činjenice da se stravičan smrad širi i do 9 kilometara od farmske lokacije, te zbog toga stanovnici okolnih mjesta nisu u mogućnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima, otvoriti prozore.

“Došlo je do pojave enormnog broja muha, evidentirano je redovno izbijanje fekalija, zagađenje izvorskih voda i jezera, kao i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu. Kune vrlo uspješno i često pobjegnu sa farmi i, kao predatori, upadaju na farme pilića, te samim tim čine štetu po ruralnu privredu”, ističe se.

U ovom pismu takođe stoji da i Hercegovini prijeti i gori scenarij zbog sljedećih činjenica: okolišna infrastruktura u BiH je na izuzetno niskom nivou; u Poljskoj djeluje oko 900 farmi kuna, a u Holandiji preostalih 185, a svaka farma broji i do 50.000 životinjskih jedinki; sistem kontrole farmi krzna u BiH ne postoji. Nadležno Ministarstvo nije nikada sačinilo registar istih, a što je bilo dužno u skladu sa spornim članom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Pored navedenog farme krzna nisu uvedene u sistem okolinskih dozvola, a Federalni Zakon o zaštiti okoliša je već četiri godine u predzakonodavnoj proceduri, kao i srodni zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o upravljanju otpadom.

Podsjetimo da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i sa ovom zabranom mogla je biti uzor cijelom svijetu, ali je tu priliku upravo propustila.

Koalicija protiv krzna BiH tokom proteklih nekoliko mjeseci organizovala je prikupljanje potpisa za peticiju, organizovali su performanse i stručne skupove. Sve što su mogli uraditi uradili su.

Proteklih dana održani su i regionalni protesti, a istovremeno se i cijeli svijet pridružio pružanjem globalne virtuelne podrške putem socijalnih mreža sa porukama “BiH, zatvori svoje farme krzna”, “BiH, spasi postojeći zakon” i #FurFreeBosnia.

Znači, političari su znali šta odlučuju, za šta daju svoj glas, koga podržavaju i zašto. Građani, lokalna zajednica, ljudi, a bogami ni životinje ne mogu očekivati ništa dobro od ljudi koji vode ove zemlju, oni gledaju samo svoje male jadne interese, a svi ostali neka “pocrkaju”.

Posted by on 2018-02-08. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

You must be logged in to post a comment Login