Bolje smješteni psi lutalice, nego izbjeglice

Izbjeglice i migranti u BiH

Suočavanje sa izbjegličkim valom za vlasti Bosne i Hercegovine, čija su nadležnosti rasparčana na više nivoa, preveliki je teret. Pokazalo se da BiH još uvijek traži načine kako da se suoči sa političkim, humanitarnim, ali i sigurnosnim izazovima koje je donijela izbjeglička kriza.

Svakodnevno izbjeglice iz ratnih zona, ali i ekonomski migranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom ilegalno. No, većina njih želi ići dalje, u Evropsku uniju.

Najviše ih je na sjeverozapadu BiH – u Bihaću i Velikoj Kladuši, i to zbog blizine granice sa Hrvatskom.

U nekadašnjem Đačkom domu u Bihaću smješteno je oko 700 izbjeglica i migranata, uglavnom iz Afghanistana, Iraka, Sirije i Pakistana. Privremeni smještaj u neuslovnoj zgradi koja nema prozora smjestila se i Nauruz, majka troje djeca, koja je nakon bombardovanja u sirijskom gradu Afrin ostala bez doma. Dva mjeseca boravi u bihaćkom Đačkom domu, ali želi ići dalje, ka Njemačkoj, gdje su joj brat i sestra.

„Ja sam prije rata u Siriji imala normalan život. Muž mi je radio a ja sam bila domaćica. Kad je počeo rat bomba je pala na našu kuću. U tom bombardiranju sam izgubila muža i kćerku. Na put sam krenula sa ostalih troje djece. U Turskoj sam imala puno problema. Malu bebicu su mi bacili u zatvor. Tri dana je bila bez mlijeka. Zato što sam Kurdkinja u Turskoj su se loše odnosili prema meni i zato sam bila primorana nastaviti put dalje“, priča svoju sudbinu ova žena, izbjeglica iz Sirije.

Rijetki su oni koji žele ostati u Bosni i Hercegovini. Zapravo, oni koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu na ruti iz Bugarske i Grčke, preko Srbije, koriste Bosnu i Hercegovinu kao tranzit. Prema riječima ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića najviše je Pakistanaca, koji su zapravo ekonomski migranti.

“Do sada je u BiH registrovano 7.128 migranata, od toga je 6.354 iskazalo namjeru za podnošenje azila, a 662 podnijelo zahtjev za azil. Mi smo 317 osoba primili po osnovu readmisije iz Hrvatske, a 575 osoba smo predali drugim državama po osnovu readmisije“, objasnio je Mektić na konferenciji za novinare nakon sastanka Operativnog štaba za migracije.

Pojedini građani Bihaća poput Seide, Aziza, Šejle i Hasana razumiju razloge dolaska migranata, ali oni pomoć za njihov smještaj očekuju od države Bosne i Hercegovine.

Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač kaže da je sigurnosna situacija u Unsko-sanskom kantonu, pa i u cijeloj Federaciji gdje se nalazi migranti, poput Kantona Sarajevo ili Tuzlanskog kantona zadovoljavajuća.

„Naravno da je komoditet ljudi ugrožen, građana, domiclinih ljudi ovdje, kad izađu u grad, na ulici, u prodavnici, u kafiću i nije to baš prijatno, ali nema neke neposredne opasnosti od migrantske populacije prema domaćem stanovništvu u smislu ugrožavanja tih ljudi, naših ovdje. Ja se nadam da će to ostati tako i u budućnosti. Teško je prognozirati, ima tu raznih špekulacija, u medijima u javnosti, u izjavama pojedinaca. Zato je teško to tačnije ili pouzdanije tvrditi. Ne treba uznemiravati javnost na bilo koji način“, rekao je u Bihaću direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač, nakon sastanka sa policijskim komesarima.

Sigurnosni aspekt nije narušen, ali humanitarna pomoć izbjeglicama i migrantima je izostala. Uslovi u kojima borave su izuzetno loši, a direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač je nakon obilaska trenutnih prihvatnih centara u Bihaću rekao da su “bolje i humanije smješteni psi lutalice”.

izbjeglice i migranti

Ogroman je pritisak na lokalnim vlastima u tom dijelu Bosne i Hercegovine, pa zato oni traže pomoć nadležnih državnih institucija, prije svih Ministarstva sigurnosti BiH, kako bi se takozvana migrantska kriza „stavla pod kontrolu“.

„Ukoliko u određenom roku iz Sarajeva ne dođe efikasan vid pomoći zajedno ćemo svi članovi gradskog vijeća doći pred zgradu Vijeća ministara i mi ćemo protestvovati tamo sve dokle god ne natjeramo nadležne državne institucije da rade svoj posao“, poručio je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Apele za pomoć lokalnih vlasti razumije ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji kaže da realno u tom području postoji problem. Đački dom u Bihaću nije adekvatno rješenje, a nakon dužih pregovora i sa lokalnim, ali i sa federalnim vlastima predložena su dva prihvatna centra za izbjegle i migrante: kasarna Ušivak kod Hadžića i objekat Agrokomerca u Velikoj Kladuši. No, za objekat Agrokomerca, kako je novinarima rekao ministar Dragan Mektić, Evropska unija smatra da je neprikladan, jer se nalazi bli granice sa EU, što bi poticalo izbjeglice i migrante da prelaze granicu Hrvatske i idu dublje u EU. Mektić sumnja da su posrijedi drugačije namjere, ali čije, nije naglasio.

„Neko možda ima neku namjeru da to sve pošalje u dubinu teritorije, kako bi se, kako kažu, pokušali stvarati izbjeglički kampovi. Nema, i neće se praviti izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini! Mi smo žrtva ove migrantske krize, trpimo posljedice ove migrantske krize, zato što migranti iz Evropske unije žele da pređu u drugi dio Evropske unije i na tom planu mi možemo biti samo u svojstvu dobrog domaćina, da oni koji uđu budu humanitarno tretirani“, rekao je Mektić, koji smatra da Evropskoj uniji za sada nema rješenja za pitanje migracija.

Specifičnost novonastale situacije u BiH je i činjenica da sve izbjeglice i migranti borave u jednom od dva bh. entiteta, i to u Federaciji BiH.

Velika Kladuša, izbjeglice

“Ne može se državna politika u vezi ovog pitanja bazirati na jedan entitet. Ona mora biti jedinstvena za BiH, jer ministar sigurnosti kaže da je u isključivoj nadležnosti njegovog ministarstva to pitanje. Onda Ministarstvo sigurnosti BiH mora takvu politiku i realizaciju toga ravnomjerno rasporediti na kompletan prostor države. Ja se potpuno slažem da su ti ljudi trebali biti smješteni i na nekih drugim lokacijama. Zašto neko ne bi mogao biti u nekom kampu koji ima uvjete, primjerice, u Bijeljini, Banjoj Luci ili Distriktu Brčko? Sve je to Bosna i Hercegovina. Zašto bi to trebalo biti isključivo na prostoru Federacije”, rekao je Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.

Rješenje ministar sigurnosti Dragan Mektić vidi u samo dva centra za migrante i izbjeglice, a kako je obećao, zgradu Agrokomerca će što prije osposobiti. Za početak će poslati šatore s klimom i grijanjem, koje je Ministarstvo sigurnosti dobilo donacijom. Novac Evropske unije, kaže, neće čekati, već namjerava organizovati donatorsku konferenciju.