Borba protiv korupcije ostaje na riječima

Narodna skupština Republike Srpske na posljednjem zasjedanju je usvojila Nacrt strategije za borbu protiv korupcije od 2018. do 2022. godine.

Radi se o tekstu u čijoj izradi su, prvi put, učestvovali i predstavnici nevladinih organizacija koje ističu da je riječ o dobroj polaznoj osnovi, ali da na kraju sve zavisi od toga na koji način će Strategija biti provođena.

Novom Strategijom za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj na oko 40 strana opisano je stanje, te definisane mjere koje bi trebale biti provedene u naredne četiri godine.

Identifikovane su takozvane rizične oblasti u kojima bi trebalo da se djeluje u narednom strateškom periodu.

Propisivanjem antikoruptivnih mjera i aktivnosti biće obuhvaćene entitetska uprava i lokalna samouprava, unutrašnji poslovi, pravosuđe, javne službe sa akcentom na zdravstvo i obrazovanje.

Obećavaju se i oštrije kontrole zapošljavanja u javnom sektoru, imovinsko pravnih odnosa, finansija i privrede.

“Pod jedan – sprečavanje korupcije, pod dva – suzbijanje korupcije i pod tri – saradnja institucija sa nevladinim sektorom na podizanju javne svijesti o štetnosti korupcije”, riječi su entitetskog ministra pravde Antona Kasipovića.

Kasipović je istakao da “Vizija Strategije jeste aktivan angažman svih relevantnih učesnika u borbi protiv korupcije u Republici Srpskoj da bi bio smanjen stepen korupcije u svim sferama društva, dalje socio-ekonomske reforme i razvoj RS-a, minimalna tolerancija koruptivnog ponašanja, njeno proaktivno otkrivanje i efikasno procesuiranje”.

U Transparency internationalu BiH ističu da je svakako pozitivan korak činjenica da su u izradi Strategije i Akcionog plana borbe protiv korupcije konsultovani i predstavnici civilnih organizacija.

“To bi trebala biti praksa koju svi provode, ali kod nas institucije, pri kreiranju zakona i strateških dokumenata, rijetko to rade. Sada, po prvi put smo bili uključeni u RS u bilo kakav proces izrade strategije. Ono gdje smo se najviše uključivali i gdje smo najviše prijedloga davali je akcioni plan koji je ključni dokument u cijeloj toj priči. Tu se definišu aktivnosti i mjere koje će se provoditi u narednom periodu, rokovi, nadležne institucije i akteri koji trebaju da ih provedu, tako da je on ključni dokument. Strategija je samo neka vrsta osnove”, ocjenjuje predstavnica Transparencyja Ivana Korajlić.

Strategija je dobra, ali, ukoliko je ljudi koji je budu implementirali ne budu shvatili ozbiljno, biće samo mrtvo slovo na papiru, poručuje direktorica mreže Infohouse – Account Dženana Alađuz.

“Mislim da ne postoji ta ocjena za korupciju u Bosni i Hercegovini ako gledamo na sve njene efekte i razorne posljedice. U svim našim istraživanjima ACCOUNT-a od 2012. do danas, nismo pronašli nijedno tijelo koje je slobodno od korupcije. Nismo pronašli, nažalost, puno njih sa strane vlasti, bilo da su izvršna ili zakonodavna, da su spremni, osim slikanja za Svjetski dan borbe protiv korupcije, da zasuču rukave i da nešto zaista urade. Naravno, uvijek ima svijetlih primjera, ali iznimno malo. Ali radimo šta možemo”, navodi Dženana Alađuz.

Jedan od prvih koraka, ističe Alađuz, je da se donese neki zakonski okvir.

“Da li je to zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, da li je to strategija ili akcioni plan? Mora biti okvir na koji se svi možemo pozvati. Mislim da je korupcija tolika da bez nekih drastičnih mjera – a ne mogu to biti ovi isti ljudi, koji će opet skoro pa sigurno biti izabrani – će se teško nešto dobro uraditi. Ako 25 godina ne rade, ne vjerujem da se naredne četiri godine mogu promijeniti. Moramo promijeniti njih i možda će onda borba protiv korupcije krenuti. Pogledajte u Rumuniji jedna hrabra tužiteljica šta je u stanju da uradi. Pogledajte u Hrvatskoj USKOK, u Srbiji njihova Agencija za borbu protiv korupcije kako radi. Znači da jednostavno mora biti tu neko ko će povesti tu borbu i ko će se sjetiti da slovo može postati i mač”, ukazuje direktorica mreže Infohouse – Account.

Borba protiv korupcije je jedan od ključnih zadataka svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Međunarodni zvaničnici često, kao što je to bio slučaj i na Godišnjoj konferenciji o BiH pravosuđu, održanoj 1. februara u Banjaluci, pozivaju na provođenje usvojenih dokumenata.

Zamjenik šefa Misije Ambasade Sjedinjenih Država u BiH Paul Horowitz ističe kako građani u anketama stalno potenciraju korupciju i lošu ekonomiju kao ključne probleme u BiH.

“Treba da vidimo ozbiljno procesuiranje od strane tužilaštava slučajeve korupcije, dakle ozbiljnih slučajeva koji će privući pažnju javnosti, nakon čega ćemo moći reći da je ova zemlja ozbiljna u nastojanju da se bori protiv korupcije, a samim tim i u putu ka Evropskoj uniji”, poručuje Horowitz.

Ne manjka ni kritika na račun nove Strategije, posebno u opoziciji koja je vrlo skeptična o pitanju šta će od napisanog biti provedeno, s obzirom na mršave rezultate iz prethodne Strategije.

Koliko je efikasno provođenje takvih dokumenata?

U Bosni i Hercegovini postoji 13 tijela za sprečavanje korupcije na svim nivoima vlasti, te je izrađeno 11 strategija i 12 akcionih planova u skladu sa principima državne strategije.

Opet, BiH se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala nalazi na 83. mjestu, od ukupno 176 zemalja, sa ocjenom 39 na skali od 0 do 100, a rezultati pokazuju da posljednjih godina nije zabilježen nikakav napredak.