Bosna kao zadnja stanica

U Bosni i Hercegovini je sve više izbjeglica. U Bihaću i Velikoj Kladuši situacija je sve teža, jer su gradovi preopterećeni. Državne vlasti ne rješavaju problem, prenosi švajcarski SRF.

Švajcarska državna radio-televizija SRF u članku pod naslovom “Bosna kao zadnja stanica” danas piše o povećanom broju izbjeglica u Bosni i Hercegovini u “malim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši”.

“BiH do sada nije bila dio Balkanske rute. Međutim sada je više stotina izbjeglica završilo u ovoj siromašnoj zemlji. Gradske vlasti pozivaju državu za pomoć pri njihovom zbrinjavanju”, piše na početku članka nakon čega se objašnjava da je u BiH već tokom zime bio mali broj izbjeglica, ali otkako se snijeg otopio, sve ih je više.

„Oko 500 izbjeglica trenutno boravi u Velikoj Kladuši. Neki od njih su na ulici, dok čekaju šta i kako dalje. Ovaj broj su spomenuli pripadnici Islamske zajednice Velike Kladuše za list ‘Oslobođenje’. List je izvještavao o tome kako su mnogi građani smjestili izbjeglice u svoju privatnu kuću i o tome kako je jedan gostioničar zatvorio svoj restoran i pretvorio ga u uličnu kuhinju za strance”, piše autor Wüthrich.

“Međutim, ovaj grad sa oko 40.000 stanovnika, većinom muslimana, polako postaje preopterećen. I sami stanovnici ovog grada su siromašni, a zajednici nedostaje sredstava da riješi ovaj socijalni zadatak. Imam sada zatvara džamiju navečer, jer mnogi ovu ‘božju kuću’ žele koristiti kao spavaonu”, navodi se dalje i dodaje da situacija nije drugačija ni u nešto većem gradu – Bihaću.

“Gradonačelnik Šuhret Fazlić poziva više državne vlasti u Sarajevu da pomognu. Niko se ne brine o izbjeglicama, osim nekoliko nevladinih organizacija. Država konačno mora nešto poduzeti”, piše SRF.

“Granična policija Bosne i Hercegovine početkom sedmice je saopštila da je početkom godine registrovano oko 1.200 ilegalnih prelazaka granice. To je duplo više nego u čitavoj prošloj godini. Većina izbjeglica dolazi iz Afganistana i Pakistana. U nekim slučajevima oni u Bosnu stižu iz Srbije, a u drugim, na putu iz Grčke preko Albanije i Crne Gore. Ova bočna ruta se očito u posljednje vrijeme aktivno koristi”, stoji dalje u članku, nakon čega se navodi da je u poređenju sa stotinama hiljada ljudi koji su se 2015. i 2016. kretali Balkanskom rutom prije nego je ona zatvorena, ovo je samo kap u moru.

“Međutim, u BiH je situacija teška. Vlasti u zemlji rade loše zbog korupcije i tenzija između nacionalističkih političara. Bosanke i Bosanci svake godine napuštaju zemlju u desetinama hiljada, jer u svojoj domovini više ne vide nikakvu budućnost. Neizvjesno je da li će državne vlasti hitno riješiti ovo pitanje. Poslanici potiskuju i mnoge druge važnije probleme”, zaključuje SRF.