Brine li neko za zaposlene u Zemaljskom muzeju?

Zemaljski muzej, BiH

U Sarajevu je u utorak održana konferencija za novinare na kojoj su govorili direktor i radnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Najstarija i najznačajnija kulturno-naučna institucija u zemlji zatvorena je više od 18 mjeseci.

Povod za susret sa novinarima su posljednje izjave ministra kulture i sporta Federacije BiH Salmira Kaplana, za koje djelatnici Muzeja tvrde da su neutemeljene.

„Proglašen je opći rat svim institucijama kulture koje nešto znače. Posebno je frustrirajuća ta ‘zabrinuta činjenica’ ološa i šljama sarajevske kvazielite da je Muzej zatvoren. Svi pričaju o otvaranju Muzeja, o skidanju dasaka, o izlaganju Hagade, ali niko nije rekao da li radnici Muzeja, odnosno ovi robovi, trebaju primiti plaću, mogu li ovjeriti knjižicu i otići ljekaru. Odgovor niko ne nudi“, kazao je Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Prošlosedmične izjave ministra Kaplana da niko neće isplatiti plate radnicima Muzeja jer ovu instituciju drže zatvorenom duže od godinu i po dana – potvrđuju, kako su radnici naveli, njihov stav zašto su odlučili zatvoriti Muzej za javnost.

„Ja ne držim Muzej zatvorenim. Svaku odluku koja je donesena u posljednje dvije ili tri godine donio je kolektiv Muzeja. Međutim, pravi se jedan sinhronizirani pritisak bez ikakve strategije osim kratkoročnog efekta – skinuti daske, otvoriti Muzej i nijedan problem riješiti“, tvrdi Busulaždić i naglašava:

„Monstruozna je podjela sredstava od Vlade Federacije BiH, po kojoj su druge institucije kulture dobile iznose dostatne za njihovo osnovno finansiranje. Na primjer, Historijski muzej sa 15-ak uposlenika će dobiti 240.000 maraka, a Zemaljski muzej BiH – sa 55 uposlenika, četiri zgrade i površine 15.000 kvadrata – dobit će ‘obećanih’ 300.000 maraka. Ima li tu ikakve analitike? Pod takvim okolnostima Muzej neće biti otvoren, a daske sa vrata Muzeja neće biti skinute.“

Adnan Busuladžić je na konferenciji za medije istakao i to da je Kanton Sarajevo obećao 130.000 maraka. Ali, budući da je Kanton pod „potpunim finansijskim kolapsom“, sumnja da će ti novci ikada biti na raspolaganju. Istovremeno, pojasio je i da „ministar civilnih poslova BiH iznosi neistine“, jer iznos od 350.000 maraka iz granta je, kako navodi, radikalno umanjen i namijenjen za projekte, a ne za plate uposlenika.

Hagada ne može u Vijećnicu
 
Bivša direktorka Zemaljskog muzeja BiH Aiša Softić istakla je da agonija ove institucije kulture traje već 19 godina. Podsjetila je da je i za vrijeme njenog mandata, 2004. godine, Muzej bio zatvoren za posjete, ali su tada radnici radili uredno svaki dan.

„Zemaljski muzej je, zaista, posljednji simbol države Bosne i Hercegovine. Svjesno i vrlo sistematski on se uništava skoro 20 godina. Suština je Muzej – niko ne spominje Muzej i očuvanje Muzeja, nego parcijalno, pojedine eksponate, što je van pameti. Do onih do kojih treba doprijeti naš glas – ne dopire, jer ne razumiju ono po čemu jedno društvo jeste kultura – sve ostalo je prolazno i ništavno“, konstatuje Softić.

Otvoren prije 126 godina Muzej čuva oko četiri miliona eksponata – baštinu svih narodâ Bosne i Hercegovine. Ipak, već 2,5 godine uposlenici nisu primili 28 plata, tako da je ukupan iznos dugovanja prema radnicima sada preko 2,3 miliona maraka.

„Kao doktoru nauka Univerziteta u Sarajevu, mojim kolegama i meni je zaista iskonska želja da imamo plate kao revizori u GRAS-u. A što se tiče ideje Jakoba Fincija (predsjednik Jevrejske zajednice BiH, op. a.) da Sarajevska Hagada bude nakratko izložena u obnovljenoj Vijećnici – gospodin Finci se može pitati kao bilo koji građanin grada Sarajeva. Mi ne možemo dozvoliti da dalje obezvrjeđujemo ovu instituciju time što ćemo iznositi artefakte odavde samo zato što je to nečija ideja“, kazao je Mirsad Sijarić, načelnik Odjeljenja za arheologiju Muzeja.

Busuladžić je u ponedjeljak uputio dopis predsjedniku Vlade FBiH, ministru kulture i sporta, kao i stranci ministra Salmira Kaplana (SDA) i predložio mjere koje bi mogle, kako ističe, uroditi konkretnim plodom.

„Tražimo da ministar ili Vlada obezbijede dostatna sredstva – minimalno 1,2 miliona maraka za tekuću godinu, donošenje odluke o preuzimanju osnivačkih prava, preduzimanje hitne parlamentarne procedure u smislu usvajanja zakonskih i podzakonskih akata koji već postoje o Muzeju, imenovanje upravnog odbora, te raspisivanje konkursa za izbor novog direktora“, zaključuje direktor Zemaljskog muzeja BiH.