Cestama Balkana krstare neispravna vozila

Iskustva automoto saveza, ali i policije iz regije upućuju da na ulicama brdovitog Balkana krstari impozantan broj tehnički neispravnih vozila.

Ravnateljstvo policije Republike Hrvatske navodi da je više od 21 posto automobila u toj zemlji tehnički neispravno, dok iz Hrvatskog autokluba navode da se prema njihovim podacima tehnička neispravnost kreće između 30 i 40 posto.

Vesna Barbulović, glasnogovornica Auto-moto saveza Srbije, kaže da je svako treće vozilo od pregledanih 8.000 u okviru akcije “Ispravno vozilo – bezbedno vozilo” tehnički neispravno.

Slične akcije poduzima i Bosanskohercegovački auto-moto klub, rekla je Mersiha Imširović, stručna saradnica za bezbjednost saobraćaja BIHAMK-a, te dodaje da se sa sigurnošću može reći “da značajan broj tehnički neispravnih vozila saobraća bosanskohercegovačkim cestama”.

Porazna je činjenica da su neispravnosti na kočionom sistemu jedna od tri najčešće i najbrojnije neispravnosti na vozilima, navode regionalni autoklubovi i policije.

Osim defektnih kočnica, vozila u regiji se mogu “pohvaliti” i gumama koje ne zadovoljavaju propise i neispravnom signalizacijom.

Rad servisa

Mersiha Imširević iz BIHAMK-a navodi upitnost kvalitete rada servisa koji vrše tehničke preglede. “Za pravovaljan tehnički pregled treba 28 minuta, što je 18 tehničkih pregleda dnevno. Na godišnjem nivou, sa radnim subotama, to je blizu 5.600 pregleda”, kaže ona.

Prema podacima IPI-ja, pojedine stanice tehničkog pregleda vozila obavile su u pola godine više od 6.000, a neke i više od 7.500 tehničkih pregleda, navodi stručna saradnica BIHAMK-a.

Vesna Barbulović, glasnogovornica AMSS-a, navodi da se znalo desiti da su na AMSS-ov besplatnoj akciji kontrole vozila dolazili ljudi koji su nedavno uradili pregledali i registrirali vozilo, jer nisu vjerovali da im je urađen korektan pregled u servisu gdje sa registrirali automobile.

Skeptici i protivnici statistike bi te cifre mogli opravdati činjenicom da su dobijene metodom slučajnog uzorka, ali struka čvrsto stoji iza izjava da je na našim ulicama previše vozila koja zbog neispravnosti ugrožavaju i vlasnike, odnosno vozače tih automobila, ali i sve ostale učesnike saobraćaja i prolaznike.

Nesavjesnost vozača

Za takvo stanje na ulicama je više razloga, kažu stručnjaci. Kao glavni razlog se navodi nesavjesnost vozača, koji će po svaku cijenu registrirati neispravno vozilo, ali i nesavjesnost rada stanica za tehnički pregled, koje su spremne vlasnicima “progledati kroz prste” pa dati potvrdu o ispravnosti, iako je vozilo ne zaslužuju, a s ciljem da se ispuni zadana “norma” broja mjesečno obavljenih tehničkih pregleda.

Također se navodi i nedovoljna kontrola rada tehničkih pregleda, koju bi trebale provoditi ovlaštene institucije, te nedovoljna policijska kontrola tehničke ispravnosti vozila na cesti.

Ono što ne ide u prilog negativnoj statistici je da su vozila na cestama Balkana prilično stara, pa je prosjek starosti “ljubimaca na četiri točka” u Hrvatskoj 12,6 godina, kaže Alan Vojvodić, rukovoditelj sektora članstva HAK-a, a Imširović navodi da je taj prosjek u BiH čak 17 godina.

Vozači starost i (ne)ispravnost pravdaju lošim ekonomskim stanjem, čega su svjesni i u policiji i u autoklubovima, ali se naglašava da to ne treba biti razlog da se voze neispravna vozila.

“Nedostatak novca u našoj zemlji uopšte nije upitan, ali mora li se voziti vozilo pod svaku cijenu?”, upitala je stručna saradnica BIHAMK-a.

Za stanje na cestama je prije svega kriva nesavjesnost vozača, dodala je Imširović.

“Iako znaju da im je vozilo neispravno, oni upravljaju njime jer ili ‘poznaju njegove mane i znaju kako će se snaći u takvim trenucima’ ili se ‘radi o malom kvaru’, ne shvatajući da na takav način ugrožavaju sebe, svoje saputnike i ostale učesnike u saobraćaju”.

Finansijska situacija nije dobra ni u Hrvatskoj, pa tako Vojvodić naglašava da je tokom ekonomske krize došlo do porasta broja ličnih vozila kojima je istekao rok od 30 dana za obnovu godišnjeg osiguranja.

“Tu nije nužno riječ o tehnički neispravnim vozilima, no ona, osobito ona među njima koja ne sudjeluju u redovnom tehničkom pregledu, svakako ugrožavaju sigurnost sudionika u cestovnom prometu i povećavaju troškove sanacije nastalih šteta”, kazao je rukovoditelj sektora članstva HAK-a.

Besparica

Kakvo je finansijsko stanje vozača, pokazuje iskustvo sarajevskog automehaničara Marija. On kaže da su prije njegovi klijenti dolazili u radnju i tražili da im se na automobilima zamijeni sve što treba, što danas nije slučaj. “Popravljaju i mijenjaju samo ono što moraju. Kad ih upozorim da im je nešto dotrajalo i da bi preventivno to trebalo mijenjati, samo kažu da ‘može to još’ i da će to popraviti sljedeći mjesec.”

Glavni razlog kako neispravna vozila dobiju dozvole o ispravnosti su servisi za tehničke preglede, koji za desetak eura, izdaju potvrde da je vozilo zadovoljilo standarde i ispravnosti, kaže Marijo. Prema njegovim saznanjima, uopće nije potrebno ni odvući vozilo u servis, “papiri se mogu dobiti i na kafi”.

Iz Ravnateljstva policije Hrvatske kažu da poslove tehničkih pregleda vozila obavljaju licencirani nadzornici tehničke ispravnosti i referenti za poslove registracije vozila, a da ukoliko ne obavljaju poslove stručno i u skladu s propisima, “ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, pored novčanih kazni, može im rješenjem privremeno oduzeti dopuštenje za rad (licencu) na vrijeme od jednog, tri, šest mjeseci, odnosno dvije ili pet godina, ovisno o težini nepravilnosti”.

Neispravna vozila

Iz MUP-a Tuzlanskog kantona navode da se tehnički neispravna vozila isključena iz saobraćaja upućuju na vanredni tehnički pregled.

Ukoliko se na pregledu potvrdi da je vozilo neispravno, policija privremeno oduzima i zadržava potvrdu o registraciji dok se ne otklone neispravnosti, što se mora potvrditi na novom tehničkom pregledu.

U slučaju utvrđivanja tehničkih neispravnosti, vozač vozila se sankcionira shodno odredbama zakona o saobraćaju.

Kako bi ulice bile sigurnije, hrvatska policija regije planira i redovito provodi sve učestalije kontrole tehničke ispravnosti vozila i u prometu na cestama te u okviru tih aktivnosti, osim u postojećim stanicama za tehničke preglede kontrole vozila obavlja i pomoću mobilne stanice za tehničke preglede vozila na cesti. Takve poteze provodi i ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

HAK-ov Alan Vojvodić navodi da su hrvatske državne institucije poduzele niz aktivnosti uz maksimalnu podršku državnih tijela i institucija, stručnih asocijacija, autoklubova i ostalih subjekata na općoj prevenciji smanjenja žrtava u saobraćaju na cestama, u okviru kojih aktivnosti značajno mjesto zauzimaju vozila kao faktor sigurnosti.

Sa druge strane, BIHAMK, HAK i AMSS svake godine provodi besplatne preventivne akcije kontrole tehničke ispravnosti putničkih motornih vozila.

Ipak, svi stručnjaci za sigurnost vozila navode da se prije svega mora promijeniti svijest vozača, kako bi se osigurala sigurnost na cestama regije.

Izvor: Al Jazeera