Četnički napad na antifašističko nasljeđe BiH

Nakon otkrivanja spomenika četničkom komandantu Draži Mihailoviću u Bileći jedno od pitanja koje se nameće jeste zašto su antifašisti postali nemoćni da se odupru iskrivljivanju činjenica i veličanju onih koji su se dokazali kao saradnici najvećeg zla u Drugom svjetskom ratu.

Bileća
Bileća

Što je za pristaše lika i djela četničkog komandanta Draže Mihailovića znak međusrpskog pomirenja, za druge je znak zastrašivanja, ali i znak da antifašističko nasljeđe sve više slabi. ​

Buru je podiglo nedavno otkrivanje spomenika Mihailoviću u Bileći, čime je “tek završen Drugi svjetski rat”, prema ocjeni menadžera Opštine Mihajla Vujovića. Na mjestu na kojem je nekada stajao partizanski spomenik danas je u tom gradu Ravnogorski park, a Mihailovićeva će bista označiti, kako smatra Vujović, pomirenje među Srbima.

“Da su se Srbi dijelili u ovom posljednjem ratu kao u Drugom svjetskom, mi ne bismo danas imali Republiku Srpsku”, smatra Vujović.

A upravo su na Bilećkom području tokom Drugog svjetskog rata partizani vodili neke od najtežih bitaka.

Ocijenivši podizanje spomenika civilizacijskom sramotom i sunovratom morala bh režiser Dino Mustafić na svom Twitter nalogu je konstatovao:

“Narod koji je dao mnoge antifašiste odriče se svojih istinskih heroja i slavi zločince”.

​Sunovrat je u BiH krenuo davno i svako nalazi opravdanje za svoje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ibrahim Čomić, predsjednik Sarajevskog kantonalnog odbora Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) i dodaje:

“Uzmimo ulice sarajevske i napravimo analizu imena, pa ćete vidjeti koliko je tih ‘hadži’ ovih i onih bilo uvezano sa nacistima, fašistima, Nijemcima, ustašama. Pa molim vas, to su bili doglavnici Ante Pavelića. Na sve tri strane to je prisutno”. ​

​Nakon velikog postrojavanja pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu prije tri mjeseca pokrenuto je i pitanje kako zaustaviti takve pojave. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić naveo je tada kako je jedino rješenje – adekvatan zakonski okvir koji bi zabranio djelovanje sličnih organizacija.

A zakon je u različitim formama tri puta bio pred državnim poslanicima, koji ga ni u jednoj nisu podržali. Bilo je opće, ali ne i entitetske većine, kaže predlagač, delegat u Domu naroda BiH Denis Bećirović.

​​”Prema svim naci-fašističkim organizacijama koje su bile na strani fašizma i nacizma moramo imati jednak odnos, bez obzira iz kojeg naroda su poticale te naci-fašističke formacije. Mi u BiH se suočavamo ne samo s onim što bi se moglo nazvati historijski revizionizam, već da smo otišli i korak dalje kao društvo u jedan totalni negaci-onizam. Sve jasnije se napadaju antifašističke vrijednosti u BiH i to je sada problem”, mišljenja je Bećirović.​

Da bismo mogli da se suprotstavimo tome potrebna je drugačija postavka, kaže predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

“To zahtijeva oštru, snažnu i konkretnu akciju antifašista, ali mi vidimo da su antifašisti u defanzivi iz razloga što vlasti u BiH itekako koketiraju s idejama fašizma, itekako ih veličaju po potrebi, naravno pred izbore, podilaze nekim ekstremnim dijelovima stanovništva. Tako da se zaista nalazimo, pored niza drugih problema, na civilizacijskoj stranputici”, kategoričan je Todorović.

Kao brat najmlađeg nosioca partizanske spomenice upravo iz Bileće, Ibrahim Čomić kaže kako je odrastao na tim vrijednostima, dok se današnja djeca uče potpuno suprotnim i iskrivljenim. Na pitanje kako je moguće da su antifašisti postali toliko nemoćni, kaže:

“Evo uzmimo Sarajevo. Sarajevo jeste antifašistički grad. Sarajevska akademska zajednica, jeste Boga mi i ona antifašistička! Ali, to su salonski antifašisti. Vidi, sad ću se ja zamjeriti svojim izrazom, ali njih nema tamo gdje ima naroda. Njih nema tamo gdje se okupljamo, tamo gdje se organizujemo. Koliko će njih doći 16. juna na Tjentište? Ma neće, neće. A upitajte ga na ulici da li je on antifašista, reći će, kako ne, i naći će još neko porodično stablo na koje će se nasloniti i biće mu osnova tome. Tako ja mislim o tome”, zaključuje Čomić.

Posted by on 2019-06-06. Filed under Bileća, Vijesti iz BH gradova. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login