Četvrt vijeka od rata bez rješenja za izbjegle

Vjerovali ili ne, državna ministrica i entitetski ministri za izbjegle i raseljene najavili su da će se kolektivni izbjeglički centri u Bosni i Hercegovini zatvoriti do 2020. godine.

Radi podsjećanja: Dejtonski mirovni sporazum je potpisan 1995. godine, što znači da je državi Bosni i Hercegovini potrebno 25 godina da ljude iz uslova stanovanja ispod svake civilizacijske norme smjesti bar u socijalne stambene objekte. Tome treba dodati podatke iznesene na Konferenciji za izbjeglice i raseljene osobe BiH, koja je ove sedmice održana u Sarajevu, kako mnoge porodice povratnika i dalje, umjesto sijalice, pale svijeće i fenjere.

Dvadeset i dvije godine nakon rata u Bosni i Hercegovini blizu 100.000 ljudi još uvijek ima status interno raseljenih osoba. Trenutačno se provodi nekoliko projekata kojim se financira izgradnja stambenih jedinica. Velik problem su i kolektivni centri, kojih samo u Federaciji ima preko 90.

U Bosni i Hercegovini, u 21. stoljeću, zemlji koja planira postati kandidat za članstvo u EU, velik broj građana živi bez električne energije. U 2015. godini u više od 40 općina evidentirano je čak 350 lokacija koje je potrebno elektrificirati. Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kaže kako se u cijeli proces moraju uključiti i Elektroprivrede.

„Mi, sadašnjim tempom, ne bismo mogli udovoljiti ovim zahtjevima niti za narednih deset, petnaest godina. Zaista nije dopustivo, što je Komisija danas prihvatila, da u 21. vijeku pričamo o elektrifikaciji u Bosni i Hercegovini i rješavamo to pitanje na ovakav način, bez učešća Elektroprivreda. Zadatak je ostao na Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica da zajedno, u koordinaciji sa entitetskim ministrima i nadležnim institucijama, odnosno Elektroprivredama u Bosni i Hercegovini, kao i našim vladama, pokrenemo ovo značajno pitanje, dostavimo sve spiskove i sve evidencije, utvrdimo pravo stanje i zajedno s njima, u skladu sa utvrđenim programima i projektima počnemo rješavati ovo pitanje.“

Ministrica Borovac dodaje kako u ovom području predstoji još mnogo posla, te da će se do kraja ove godine evidentirati potrebe koje imaju povratnici.

„Na terenu smo naišli na naselja gdje ljudi žive i po deset godina, gdje djeca idu u škole, a da nemaju električne energije. Jedan primjer je Ustikolina, naselje gdje je takav slučaj. Znači, pomoć nam je potrebna. Isti takav zaključak Komisija je donijela i za komunalnu infrastrukturu, da sa nadležnim entitetskim vladama i javnim preduzećima koja se bave obnovom infrastrukture, zajedno vidimo i razriješimo ova pitanja. Pojedinačno ne možemo raditi jer se negdje projekti i preklapaju. Znači, cilj je u ovoj godini da sravnimo sve evidencije, sravnimo projekte i izađemo do kraja godine sa tačnim podacima i evidencijom šta to sve povratnicima u Bosni i Hercegovini, u skladu s Aneksom VII nedostaje”, kaže Borovac.

Da se u Bosni i Hercegovini proces održivog povratka odvija sa dosta problema govori i činjenica da još uvijek nije riješen problem kolektivnih centara.

Edin Ramić, ministar za raseljene osobe i izbjeglice FBiH naglašava kako se ovaj posao planira zvršiti do kraja 2020. godine.

„Ti projekti se odvijaju određenom dinamikom, općine pripremaju lokacije, projektnu dokumentaciju. Mi ćemo već u martu raspisati javni poziv za izbor izvođača radova na izgradnji objekta u općini Tešanj. Oni će nakon toga raspisati javni poziv za izbor nadzornog organa, tako da ti projekti teku nekom svojom dinamikom i taj projekat se implementira na odgovarajući način. Namjera je da tih svih 93 lokacija centara zatvorimo do 2020. godine”, smatra Ramić.

Tome se nadaju i nadležni u Republici Srpskoj, kaže Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS.

„Mi smo na onoj famoznoj brojci od 151 korisnika u devet gradova i općina. Najveći broj naših korisnika je u Doboju, u našem Domu umirovljenika. Vjerujem da ove godine konačno počinjemo i izgradnju. Naša procjena je da ćemo u drugom, trećem mjesecu imati javnu nabavku, a u petom, šestom, već početi 153 stambene jedinice u tom naselju za rješavanje upravo tih korisnika, naveo je Čordaš.

Na novinarsko pitanje kada će u BiH povratak raseljenih i izbjeglih biti okončan, ministrica Borovac je odgovorila:

„Jako je teško reći sada: mi ćemo to uraditi do te i te godine, ali imamo neke projekte za koje smo se obavezali da moramo završiti, kao što je Regionalni stambeni program, gdje moramo izgraditi oko 1900 stambenih jedinica, u okviru ove prve tranše sredstava koje smo dobili, gdje je rok polovina 2018. godine. imamo saudijski fond koji također moramo da završimo do 2020. godine, kolektivne centre do 2020. godine, ali u svemu tome zaista nam nedostaju te tačne evidencije kako bi mi mogli konkretno reći koliko je to ljudi još ostalo”, zaključila je Borovac.

Bosna i Hercegovina je država sa najvećim brojem interno raseljenih osoba u regiji. Tokom rata zemlju je napustilo više od dva milijuna ljudi, od kojih se u međuvremenu vratilo nešto više od milijun.