Cvjeta turizam, buja siva ekonomija

Bosna i Hercegovina sve je privlačnija turistima iz cijelog svijeta. Potencijala za razvoj ove privredne grane ima u svakom pogledu. No, kako raste broj turističkih posjeta, tako cvjeta siva ekonomija u oblasti turizma.

Neprijavljivanje smještajnih kapaciteta, gostiju, neplaćanje boravišne takse, samo su neki od načina na koji se pokušava ostvariti ekstra profit. Na gubitku su budžeti i turistički radnici koji rade prema Zakonu, a na koncu i turistička ponuda.

Lijepa priroda, zanimljiva kulturno-istorijska baština, dobra hrana, povoljne cijene, srdačni i gostoprimljivi ljudi – tako većina turista opisuje Bosnu i Hercegovinu – ‘državu u obliku srca’. Mnogi svjetski priznati časopisi godinama preporučuju Bosnu i Hercegovinu kao zemlju koju treba posjetiti.

National Geographic je ranije Bosnu i Herecgovinu proglasio za idealnu destinaciju za brdski biciklizam, sa uređenim i označenim stazama. Ostali časopisi, poput Guardiana, za destinaciju koja se mora posjetiti.

Prema izvještaju Svjetske turističke organizacije (UNWTO), BiH je na listi zemalja koje su zabilježile najznačajniji rast turističkih posjeta, ali koliko ih je tačno – to niko ne zna.

“Statistički podaci o broju turista u ovoj godini su oprečni. Turistička zajednica Kantona Sarajevo se ove godine susrela sa jednim velikim problemom, sa masovnom pojavom da veliki smještajni objekti u Kantonu Sarajevo nisu prijavljivali niti turiste, niti noćenja Turističkoj zajednici. Tako da smo se mi u nekim našim analizama rukovodili podacima Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo. Mada je obuhvat subjekata koji oni tretiraju mnogo manji. Naime, obavezu prijave ovom Zavodu imaju isključivo smještajni subjekti registrovani kao pravna lica. Po tim podacima, bez obzira na ovaj uži obuhvat, ovo je mnogo uspješnija godina od prošlogodišnje, rekordne”, objašnjava Asja Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Tačnih podataka nema ni kada je riječ o prihodima od turizma. Bh. turizam karakteriše neprijavljivanje – kako smještajnih kapaciteta, tako i gostiju. Boravišne takse se ne naplaćuju. Procjenjuje se da takozvana siva zona u bh. turizmu pojede više od milijardu maraka.

“Imate 500-600 objekata u Sarajevu ponekad u sezoni na internet stranici booking.com, a mi znamo za oko 140 objekata. Znamo da ima negdje oko milion i pol pričesti u Međugorju, a koliko se prijavi boravišnih pristojbi, to je smješno i govoriti. Slične su situacije u cijeloj državi”, kaže predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH Zoran Bibanović.

Za sada je BiH jedino uspjela da sa rastom broja turista, uskladi rast sive ekonomije.

“Dolazi toliko gostiju, a naplati se jedna četvrtina, pa i manje boravišnih pristojbi. Trebamo shvatiti da je to prihod turističkih zajednica. To su namjenska sredstva koja se moraju trošiti za unaprijeđenje turizma i razvoj turističke infrastrukture. Međutim, naši ljudi koriste ovo stanje nedorečeno, nesređeno i jednostavno izbjegavaju plaćanje te takse. Boravišnu članarinu plati gost i onda to naši ljudi jednostavno ne proslijede onako kako je Zakon propisao”, tvrdi direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Andrija Krešić.

No, izgleda da ni država sama ne zna iskoristiti benefite od turizma. To smatra i Amjad Al-Rez, direktor Sarajevo Resorta, arapskog turističkog naselja u Oseniku, blizu Sarajeva.

“Problem je što ne znamo kome da plaćamo boravišnu taksu. Mi smo pitali, tražili, bar da uzmu euro dnevno. U Crnoj Gori plaćamo, Hrvatskoj, što ne u BiH. Ipak to ulazi u budžet. Ako ima 10 dnevno mjesečno 300 eura”, navodi Al-Rez.

Kako bi se uvelo više reda u bh. turizam, Vlada Federacije utvrdila je Nacrt zakona o turizmu koji, između ostalog, predviđa i uvođenje takozvanog Registra turizma, u kojem će biti evidentirani i kategorisani i nekategorisani ugostiteljski objekti. Taj zakon je u formi Nacrta već bio u Predstavničkom domu Federalnog paralamenta, a Zakon o turizmu u Kantonu Sarajevu treba uskladiti sa federalnim zakonom.

“Mi smo trenutno u situaciji da ne znamo koliko ima uopšte objekata u gradu. Kao Udruženje turističkih agencija ne znamo koliko agencija posluje u Kantonu Sarajevo, a da ne govorimo u Federaciji. Očekujemo od ovog novog zakona da će se agencije morati licencirati, da će se napraviti popis tih agencija, predmet njihovog poslovanja. Tako ćemo dobiti osnovne podatke o svojim kolegama, koje do sada nismo imali”, kaže Zoran Bibanović.

Ukoliko se ne reguliše ova oblast, na gubitku su svi.

“U ovolikom obuhvatu sive ekonomije u oblasti turizma, gube se kriteriji i pada kvalitet turističke usluge”, zaključuje Asja Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.